Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg, zajedno sa suradnicima iz HNŽ-a i kolegama iz susjednih Zapadno-hercegovačke i Hercegbosanske županije te Turističkoga klastera Hercegovine, nazočili su svečanosti otvaranja dvodnevnog 28. Međunarodnog mediteranskog sajma turizma ”IMTM 2022.” koji se održava u Tel Avivu, u Izraelu.

Na otvaranju ovogodišnjega sajamskog izdanja koji je okupio impresivan broj izlagača i sudionika iz cijeloga svijeta, sudjelovao je i izraelski predsjednik Yitzah Herzog, potom izraelski ministar turizma Yoel Razvozov te brojni premijeri, ministri i drugi visoki dužnosnici iz Europe i svijeta.

”Turizam je našom strateškom gospodarskom granom, a zbog COVID krize, tako i ukupnih aktualnih sigurnosnih i drugih globalnih izazova, prije svega ratnih zbivanja u Ukrajini, trpi snažne posljedice. U nastojanju zaštite, oporavka i još većega snaženja, ali i jačanja međunarodne vidljivosti našega turističkog sektora, u suradnji s Turističkim klasterom Hercegovine, odlučili smo snažno se predstaviti na ovom iznimno značajnom Sajmu turizma u Izraelu koji je globalno prepoznat. Prezentiranjem domaće turističke ponude na zajedničkomu sajamskom štandu, ali i kroz prateće konferencije, brojne službene i neslužbene konferencije i susrete, na dinamičan i učinkovit način promoviramo brojne turističke sadržaje i mogućnosti i HNŽ-a i Hercegovine uopće, s naglaskom na naša prirodna, baštinska, graditeljska i sva druga bogatstva za koja strani turisti pokazuju iznimno zanimanje. Cilj nam je privlačenje kako izraelskih gostiju, tako i inozemnih turističkih agencija koje su sada okupljene u Tel Avivu, kako bi u svoje ponude uključile putovanja na naše prostore”, kazao je predsjednik Herceg koji je, na hercegovačkomu štandu, osobno ugostio izraelskoga ministra turizma Razvozova, hrvatsku veleposlanicu u Izraelu Veselu Mrđen Kovač, kao i mnoštvo okupljenih novinara, s kojima je razgovarao o mogućnostima suradnje i daljnje promocije naše turističke ponude. Poručio je kako samo sinergijom i odgovornošću svih dionika u turizmu možemo graditi i izgraditi valjane turističke proizvode i razvijati održivi turizam.

Upravo će ta poruka predsjednika Hercega o prednostima i potencijalima povezivanja, poglavito onoga regionalnog, biti okosnicom velike konferencije o turizmu koju Vlada HNŽ-a, Ministarstvo turizma i športa Republike Hrvatske i Turistički klaster Hercegovine organiziraju sljedeći tjedan, 6. travnja, u sklopu Mostarskoga ekonomskog foruma i Mostarskoga sajma gospodarstva 2022.

U svrhu promicanja ruralnih područja HNŽ-a, privlačenje domaćih i stranih investicija u poljoprivredno-prehrambeni sektor i održivi razvoj ruralnih područja, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a pokrenulo je i koordiniralo izradu Strategije ruralnog razvitka (2021.-2027.) koja je jednoglasno usvojena na posljednjoj sjednici Skupštine HNŽ.

U svom uvodnom obraćanju zastupnicima, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Donko Jović  istaknuo je kako Strategija predstavlja  jedan od najvažnijih strateških dokumenata Županije te da su u izradu iste bile aktivno uključene sve jedinice lokalne samouprave HNŽ i socioekonomski akteri.

Sadržaj Strategije zastupnicima je prezentirao dr.sc. Damir Jerković koji je između ostaloga kazao kako HNŽ ima niz komparativnih prednosti koje su temeljna pretpostavka ruralnog razvitka, a koje je potrebno pretvoriti u konkurentne prednosti.

„Svrha donošenja ovoga dokumenta jest promoviranje i privlačenje domaćih i stranih investicija u poljoprivredno-prehrambeni sektor i ruralna područja. Strategijom su jasno utvrđeni ciljevi, prioriteti, fokusi, mjere i aktivnosti, financijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluaciju i izvješćivanje“, istaknuo je Jerković.

U procesu izrade Strategije definirana su tri strateška fokusa, kojima se nastoje iskoristiti postojeće prednosti i raspoložive prilike u regionalnom i globalnom okruženju, s jedne strane, uz poboljšanje uočenih slabosti i ograničavanje negativnih utjecaja prijetnji iz okruženja. Navedeni strateški fokusi su: (i) stabilnost dohotka i povećanje konkurentnosti u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji, (ii) održivo upravljanje prirodnim, prostornim i infrastrukturnim resursima ruralnih područja i (iii) uravnotežen ruralni teritorijalni razvitak, unaprjeđenje uvjeta života i rada ruralnog stanovništva i unaprjeđenje gospodarskog razvitka kroz nepoljoprivredne djelatnosti i ruralni turizam. Nakon oblikovanja vizije ruralnog razvitka HNŽ-a, definirana su tri strateška cilja, koji osiguravaju sinergijske učinke između ekonomskog, društvenog i okolišno prihvatljivog ruralnog razvitka ovog područja. Strateškim ciljevima obuhvaćene su sve tri dimenzije održivog ruralnog razvitka, kroz: poticanje konkurentnosti poljoprivrede, osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i prilagodbe klimatskim promjenama te uravnotežen teritorijalni razvitak ruralnih područja. Strategijom su također utvrđeni strateški prioriteti, mjere i aktivnosti, kao i način ostvarenja, financijski i institucionalni okvir za provedbu, praćenje, evaluaciju i izvješćivanje.

Financijski okvir Strategije  vezan je za  razdoblje trajanja (2021. – 2027.) te se vodilo računa o uravnoteženom iznosu za 3 strateška cilja, 10 prioriteta i 25 mjera.

Ukupno predviđena sredstva u indikativnom financijskom okviru iznose 139.800.000, 00 KM, od čega iznos od 90.720.000, 00 KM otpada na proračun HNŽ, a preostalih 103.080.000,00  KM na ostale izvore (JLS, više razine i fondovi).

Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg, zajedno sa Stjepanom Krasićem, ministrom prometa i veza HNŽ, dr. sc. Goranom Opsenicom, ministrom zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ i Donkom Jovićem, ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, boravio je danas u radnomu posjetu Općini Čitluk, gdje je im je domaćinom bio načelnik Općine Marin Radišić.

Uz načelnika Radišića na sastanku s predstavnicima Vlade HNŽ također su bili Predrag Smoljan, predsjednikom Općinskoga vijeća Čitluka, Željko Dugandžić, ravnatelj JP Broćanac, dr. Ozana Medić, ravnateljica Doma zdravlja Čitluk i Andrija Stojić, tajnik Crvenoga križa Čitluk.

Sudionici sastanka razgovarali su o aktualnom stanju na području općine, s posebnim naglaskom na brojne aktivnosti koje su usmjerene na poboljšanje uvjeta za život na području Brotnja u cjelini. Na sastanku je istaknuta izvrsna suradnja između Općine Čitluk i Županije HNŽ, na poseban način u realizaciji infrastrukturnih projekata i području obrazovanja.

S obzirom na aktualno stanje s dolazak izbjeglica iz Ukrajine u Međugorje, ravnateljica Doma zdravlja Čitluk i tajnik Crvenog križa Čitluk izvijestili su županijsko izaslanstvo o pruženoj zdravstvenoj i ostalim oblicima skrbi koje volonteri i profesionalci predano pružaju izbjeglicama. Istaknuto je kako su izbjeglice iz Ukrajine smještene u dvadesetak objekata u Međugorju, hotelima i drugim prostorima, kao i da je četrdesetak privatnih iznajmljivača ponudilo svoje smještajne kapacitete za prihvat izbjeglica koje Ukrajinu napuštaju pred ratnim strahotama.

Zahvalivši Vladi HNŽ-a na pruženoj pomoći, čelnici Općine Čitluk izrazili su očekivanje konkretne potpore i od drugih razina vlasti u entitetu i državi, jer skrb za izbjegle, uz humanitarni aspekt, iziskuje značajna materijalna sredstva.

Nakon sastanka u Općini Čitluk, županijsko izaslanstvo zajedno s domaćinima posjetilo je Srednju školu dr. fra Slavka Barbarića i obišlo radove na izgradnji sportske dvorane. Gradnja sportske dvorane Srednje škole dr. fra Slavka Barbarića je u prvoj fazi, što je uz ostale podatke o školi gostima, među kojima su također bili Andrea Martinović, zastupnica u Skupštini HNŽ i Ante Ćorić, ravnatelj JP Broting, istaknula Adela Škutor, ravnateljica škole.

Ravnateljica Škutor danas je dr. sc. Nevenku Hercegu u znak zahvale uručila prigodni dar, a predsjednik Herceg posjetio je na obnovu brojnih objekata na području općine Čitluk kroz projekt energetske učinkovitosti i istaknuo kako ga raduje početak gradnje sportske dvorane srednje škole te dodao kako će Vlada HNŽ nastaviti s izravnom potporom razvitku i općemu boljitku Čitluka i cijeloga Brotnja.

Jedan od projekata koji ima izravnu potporu od Vlade HNŽ je i projekt obnove i uređenja prometnice u Ulici Stjepana Radića, u neposrednoj blizini Srednje škole dr. fra Slavka Barbarića. Za ovaj projekt, Vlada HNŽ putem županijskoga Ministarstva prometa i veza osigurala je sredstva u iznosu od 235.000,00 KM, a nakon posjeta ovom gradilištu, izaslanstva su posjetila javnu ustanovu Edukacijsko-rehabilitacijski centar „Sveti Josip Radnik“ u Potpolju.

U pratnji Matee Brekalo, v.d. ravnateljice Centra, izaslanstva su obišla javnu ustanovu za obavljanje skrbi, stručnih i drugih poslova za potrebe djece, mladih i odraslih osoba s poteškoćama u razvoju.

Ovom prilikom dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ, dr. sc. Goran Opsenica, ministar zdravstva rada i socijalne skrbi HNŽ i Marin Radišić, načelnik općine Čitluk iskazali su ogromno zadovoljstvo zbog izgradnje Centra i njegovog opremanja.

Posebno je istaknuto kao je nedavno završeno opremanje jedne od najmodernijih senzornih soba u regiji, te kabineta za logopeda, edukacijsko-rehabilitacijskoga terapeuta i fizioterapeuta, u kojima će raditi educirane osobe.

Načelnik Marin Radišić tijekom današnjeg posjeta zahvalio je Vladi HNŽ na izdašnoj potpori realizaciji infrastrukturnih projekata u različitim sferama. Načelnik Radišić istaknuo je kao su, nakon radova na brojnim zgradama odgojno-obrazovnih ustanova, Općini Čitluk odobrena sredstva za rekonstrukciju područne škole fra Didaka Buntića u Gradnićima. Također, načelnik Radišić istaknuo je potporu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, potporu Ministarstva prometa i veza HNŽ, koja je bila posebno izražena u rekonstrukciji Zvirovići – Tromeđa i obnovi regionalnih cesta na području općine Čitluk, te naravno potporu Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ, koje s iznimnom pozornošću prati i podupire projekte koji se odnose na skrb za socijalno ugrožene i ranjive kategorije građana, osobito djece s teškoćama u razvoju.

Današnji posjet načelnik Radišić iskoristio je i kako bi iskazao zahvalu Vladi HNŽ na prepoznavanju značaja turističkih, vinogradarskih i drugih gospodarskih potencijala općine Čitluk, konkretno na značajnim sredstvima koja su čitlučkim gospodarstvenicima kroz protekle dvije godine pristigla i kroz tzv. ”korona-zakon” i kroz redovite transfere iz resornih ministarstava.

Govoreći o aktualnostima na području općine Čitluk načelnik Radišić ukazao je na problem skorog isteka roka privremenih odobrenja za rad ugostiteljskih objekata za pružanje usluga smještaja i izrazio zabrinutost za ovogodišnju turističku sezonu na koju će, nakon pandemije, osjetno utjecati i ratna kriza u Ukrajini.

Federalna Vlada na  svojoj 305. tematskoj sjednici donijela je mjeru koja se odnosi na dodjelu goriva poljoprivrednim proizvođačima u FBIH iz postojećih robnih rezervi. Navedena mjera ( 50 litara goriva po hektaru), odnosi se na poljoprivredne proizvođače koji su ostvarili potporu u 2021. godini za biljnu proizvodnju (na federalnoj i županijskoj razini).

Sukladno tome, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede  HNŽ obavještava klijente koji su imali ažurirane poljoprivredne površine u 2021. i na temelju istih ostvarili pravo na novčanu potporu u biljnoj proizvodnji u 2021. na federalnoj i županijskoj razini, da u što  žurnijem roku izvrše ažuriranje podataka u Registru poljoprivrednih gospodarstava (RPG) i Registru klijenata (RK) u nadležnoj općinskoj/gradskoj službi.

Ministar poljoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije Donko Jović kazao je kako hrane u BiH ima dovoljno te je poručio građanima da nemaju razloga gomilati prehrambene proizvode.

U razgovoru za Fenu ministar Jović izjavio je kako su protekle dvije pandemijske godine pokazale da BiH može proizvesti dovoljne količine hrane za svoje potrebe, pa čak i više od toga.

Na početku pandemije vladala je velika neizvjesnost, dominirao je strah i stihija. Prvo je pitanje bilo hoćemo li imati dovoljno hrane, a onda je reakcija bila takva da je sadio i uzgajao domaće životinje i onaj koji to nikada prije nije radio, pa smo došli u priliku da imamo viškove određenih proizvoda. Žitarice nisu sporne i one uvijek nađu tržište, dok se kod ostalih proizvoda poput mlijeka, mesa i posebice povrtlarskih kultura stvarao suficit, ističe Jović.

U tom razdoblju, dodaje, država nije najbolje reagirala i dio proizvedene hrane je propao. I tek što se epidemiološka situacija smirila uslijedio je novi poremećaj na tržištu prouzrokovan ratom u Ukrajini. Ministar poljoprivrede HNŽ-a kaže kako je atmosfera slična kao i prije dvije godine na početku pandemije te da sada treba biti pametniji.

Poučeni prijašnjim iskustvom, ukazivali smo na važnost robnih rezervi i stoga je federalna razina vlasti odvojila znatan dio sredstava za robne rezerve; mislim da nikada nije prije toliko sredstava izdvojeno; u cilju pravovremenog interveniranja kada je u pitanju otkup tržišnih viškova, kaže ministar Jović.

Po njegovim riječima, ako iz ove nove krizi išta dobro izađe bit će to što će se robne rezerve konačno staviti u funkciju.

Vrijeme je da Federalnu direkciju robnih rezervi konačno stavimo u funkciju da radi ono za što je namijenjena: da intervenira u ovakvim situacijama, da otkupi viškove, da osigura ono što nam treba, poručuje Jović.

Kada su u pitanju poljoprivredni poticaji, ove godine u proračunu HNŽ-a za tu je namjenu predviđeno 2,5 milijuna maraka, a ministar kaže kako će taj iznos u konačnici vjerojatno biti i veći.

Prošle godine bilo je predviđeno 1,8 milijuna pa je na kraju taj iznos porastao na 2,8. Županije zadnjih godina dobivaju financijsku pomoć s federalne razine, a mi ćemo inzistirati da se odredi točan postotak od tih sredstava koji će biti usmjeren za poljoprivredu i pomoć poljoprivredi.

Pored županijskih poticaja, poljoprivrednicima su na raspolaganju federalni poticaji, a ove godine Vlada FBiH odlučila je pomoći i subvencioniranjem goriva.

Jedna od mjera koje će biti je subvencioniranje goriva za proljetnu sjetvu za što Vlada FBiH planira izdvojiti između 4 i 6 milijuna maraka. Točni će se iznos znati ovih dana, a bit će subvencionirani poljoprivredni proizvođači s 50 litara goriva po hektaru površine. Osim toga postoje nagovještaji da će se osigurati pomoći u još nekim drugim repromaterijalima za biljnu proizvodnju, ističe ministar Jović.

Hrane će biti dovoljno, smatra Jović, no sasvim je drugo pitanje kolike će biti cijene pojedinih prehrambenih proizvoda.

Na pitanje hoće li cijene ići gore nitko sa sigurnošću ne može odgovoriti, ali ono što se može uraditi, a to se prije svega odnosi na više razine vlasti, je fiksiranje marži, rasterećenje proizvođača od određenih izdataka, stabiliziranje cijena električne energije i goriva na račun nekih trošarina barem na neko određeno vrijeme, na tri ili šest mjeseci, predlaže ministar.

On vjeruje kako će u borbi s divljanjem cijena pomoći i smanjenje PDV na hranu na 5 posto, što je ovoga tjedna izglasao Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a tu odluku treba potvrditi i Dom naroda.

Ja vjerujem da će ta odluka proći Dom naroda i ona će imati određenog utjecaja na cijene hrane, ali bitna će biti i snažna kontrola države onih koji se nalaze između. Bez kontrole marži nećemo postići ono što se smanjenjem PDV-a želi postići, poručuje ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Donko Jović.

(Fena)