S obzirom da su cvasti vinove loze još uvijek otvorene za infekciju plamenjačom, što može prouzročiti njihovo potpuno propadanje, ističemo da je jako bitno nastaviti kvalitetnu (preventivnu) zaštitu. U ovom razdoblju neophodno je kontinuirano nastaviti štiti vinograde od plamenjače vinove loze (Plasmopara viticola) zbog čega je potrebno, čim to omoguće vremenski uvjeti, izvršiti zaštitu vinograda. Za zaštitu se može koristiti jedan od pripravaka: Ridomil Gold R, Mikal Flash, Mikal Premium F, Alfil, Mildicut 25 SC, Orondis ultra, Quadris ili bilo koje drugo sredstvo za ovu namjenu. Naglašavamo kako se aktivna supstanca treba razlikovati od one koja je korištena u prethodnom prskanju.
Uskoro bi trebala početi feno-faza cvjetanja, a poznato je kako se vinova loza oprašuje uz pomoć vjetra, iz tog razloga naglašavamo potrebu za radikalnom pljevidbom u zoni cvasti. Ovaj zahvat, pored dobre oplodnje, doprinosi smanjenju infekcije od pepelnice.
*Napomena:
Pravovremenost tretiranja je puno bitnija od izbora sredstva za zaštitu !
Pripravke treba koristiti prema uputama proizvođača!
U Čapljini je danas održana međunarodna konferencija u sklopu projekta TETHYS4ADRION „Jačanje prekogranične suradnje za smanjenje riječnog plastičnog otpada u Jadranskom i Jonskom moru“ se provodi u okviru Interreg IPA Adrion programa.
Konferencija je imala za cilj okupiti stručnjake, predstavnike institucija, organizacije civilnog društva te donositelje odluka iz zemalja Jadransko-jonske regije kako bi razmijenili iskustva, predstavili dobre prakse i razvili zajedničke pristupe za smanjenje riječnog plastičnog otpada koji rijekama dospijeva u more.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.692.190,10 EUR od čega Europska Unija financira 1.436.663,28 EUR. Realizacija projekta je počela 1. 9. 2024. godine i trajat će tri godine.
Klimatske promjene i zagađenje plastikom najveći su globalni okolišni problemi, a rijeke predstavljaju glavne puteve koji povezuju kopnene izvore otpada s priobalnim i morskim okolišem. Ovi su utjecaji posebno vidljivi na velikim rijekama, ali isto tako i na svim onim manjim tokovima, posebice u Sredozemlju.
Rijeke predstavljaju važan put kojim otpad dospijeva do morskog okoliša, te se procjenjuje da oko 40– 50% otpada na ovaj način dolazi iz izvora s kopna. U rijekama se također mogu zadržavati velike količine raznovrsnog otpada, najviše plastike, koja doprinosi značajnom onečišćenju.
Jadransko – jonska regija je poluzatvoreno područje Sredozemnog mora izloženo značajnim antropogenim pritiskom urbanizacije, turizma, intenzivne poljoprivrede i industrijskih aktivnosti što je čini vrlo osjetljivom na riječno onečišćenje.
Brojni su i različiti izvori koji doprinose unosu otpada u rijeke, uključujući izravno odlaganje na obalama, ilegalno odlaganje, neodgovarajuće gospodarenje otpadom urbanih i ruralnih područja, kanalizacijske vode i slično. Dodatno ovom problemu pridonose područja s visokim urbanim, turističkim i rekreacijskim aktivnostima.
Projekt akronima TETHYS4ADRION fokusiran je upravo prema toj vezi između kopna, rijeka i mora u pogledu onečišćenja plastikom u zemljama Jadransko – Jonske regije (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Italija, Crna Gora, Albanija i Grčka). S obzirom na to da je sliv rijeke Neretve u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj primjer područja pod visokim antropogenim pritiskom, odabran je kao mjesto provođenja pilot aktivnosti kojima je cilj postaviti temelje prekogranične suradnje (gradovi Čapljina i Metković) s ciljem smanjenja riječnog plastičnog otpada, izjavila je Gradonačelnica Čapljine Iva Raguž.
Projektom se planira raditi na izradi politika praćenja i metodologije uzorkovanja otpada u rijekama, kao i njegovog transporta rijekama do mora kako bi se osigurala dosljednost i učinkovitost u rješavanju problema.
U tom kontekstu važan segment je upravo poboljšanje prekogranične suradnje povezivanjem ključnih dionika, lokalne samouprave, nacionalnih zakonodavnih institucija, civilnog društva i znanstvenih institucija u svim procesima kako bi se uticalo na smanjenje i sprječavanje onečišćenja plastikom u svrhu poboljšanja zdravlja rijeka i ekosustava, te zaštite bioraznolikosti, izjavila je Gradonačelnica Raguž.
Kroz projekt će se raditi i na realizaciji pilot projekata na prekograničnom nivou koji će se fokusirati na targetiranje područja nastanka i izvora otpada, njegovog zadržavanja u rijeci (na površini, obalama i dnu, kao i na ušću Neretve), uključujući prisutnost mikroplastike na površini, vodenom stupcu i dnu, te njeno porijeklo.
Nadalje, u planu je organiziranje ekoloških akcija uklanjanja otpada s područja zadržavanja, a posebno je važno uzajamno povezivanje jedinica lokalne samouprave, viših razina vlasti odnosno povezivanje ključnih dionika iz područja ekoloških aktivnosti. U sklopu Konferencije kroz prvi Panel- Plastični otpad: prijetnja za rijeke – prilika za recikliranje institucionalne smjernice i nove akcije predstavili su Emil Balavac ministar Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ/K, Ana Buljubaši ravnateljica Fonda za zaštitu okoliša HNŽ Mario Jurica ministar Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNŽ/K.
Sanja Bosiljčić-Pandur rukovoditeljica za EU fondove Fonda za zaštitu okoliša FBiH, Kroz drugi panel – Kako smanjiti plastični otpad iz perspektive aktera svoje znanstvene i praktične spoznaje su sa sudionicima razmijenili Damir Mrđen ravnatelj Agencije za vodno područje Jadranskog mora, Thomais Vlachogiann znanstvenica Mediteranskog informacijskog ureda za okoliš, kulturu i održivi razvoj iz Grčke, Pero Tutman znanstvenik Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Hrvatska i Marinko Dalmatin poznati biolog NGO „Lijepa Naša““
Projekt provodi Nacionalni institut za kemiju iz Ljubljane (Slovenija) u suradnji s partnerima: Grad Čapljina (BiH), Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita (Hrvatska), Grad Metković (Hrvatska), ISPRA – Italijanski institut za zaštitu i istraživanje okoliša (Italija), Mediteranski informacijski ured za okoliš, kulturu i održivi razvoj (MIO-ECSDE) i Helenski centar za istraživanje mora (Grčka), Institut za biologiju mora Sveučilišta Crne Gore, Institut za vode Republike Slovenije i Sveučilište u Tirani (Albanija).
Vlada HNŽ-K donijela je Odluku o usvajanju Programa utroška novčanih sredstava za novčane potpore u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji za 2025. godinu i Program utroška novčanih sredstava za novčane potpore u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji za 2025. godinu.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donio je Naputak o načinu i uvjetima za ostvarenje potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno – prerađivačkoj proizvodnji za 2025. godinu.
Odluka, Program i Naputak su dostupni na web stranici Ministarstva (www.mpsv-hnz-k.ba).
Nestabilne vremenske prilike pogoduju pojavi plamenjače vinove loze (Plasmopara viticola) zbog čega je potrebno, čim to omoguće vremenski uvjeti, izvršiti zaštitu vinograda. Za zaštitu se može koristiti jedan od pripravaka: Ridomil Gold R, Forum star, Mikal Flash, Mikal Premium F, Alfil, Mildicut 25 SC, Orvego, Orondis ultra, Quadris ili bilo koje drugo sredstvo za ovu namjenu. Treba napomenuti kako su cvasti vinove loze u ovoj fenofazi posebice otvorene za infekciju plamenjačom, što može prouzročiti njihovo potpuno propadanje. Stoga je jako bitno upravo sada provesti kvalitetnu (preventivnu) zaštitu.
*Napomena:
Pravovremenost tretiranja je puno bitnija od izbora sredstva za zaštitu !
Pripravke treba koristiti prema uputama proizvođača!
U južnim općinama Hercegovačko-neretvanske županije, u feromonskim lovkama je uočen ulov jabučnog savijača (Cydia pomonella) zbog čega je nasade jabuka potrebno zaštititi jednim od pripravaka: Mospilan 20 SP, Decis 100 EC, Rotor super ili bilo kojim insekticidom za ovu namjenu. Pobrojani su samo neki od zaštitnih sredstava kojih ima na tržištu. Mogu se koristiti bilo koji predviđeni za suzbijanje spomenutog štetnika.
Napominjemo da su svi uzgajivači bilja koji koriste sredstva za zaštitu bilja, sukladno čl. 30. Zakona o mjerama za unaprjeđenje stočarstva FBiH (“Sl. novine FBiH” br.23/98), dužni da ne upotrebljavaju sredstva za zaštitu bilja koja su opasna za pčele u vrijeme kada postoji najveća opasnost za trovanje pčela (za vrijeme cvjetanja biljaka) i da najkasnije 48 sati prije uporabe sredstava na pogodan način o tome obavijeste pčelare.
Pripravke koristiti sukladno uputi proizvođača!