U Neumu održana međunarodna konferencija ‘Voda i održivi razvoj’
U povodu globalnog obilježavanja sredine Međunarodnoga desetljeća djelovanja ”Voda za održivi razvoj”, danas je u Neumu otvorena jednodnevna Međunarodna znanstveno-stručna konferencija naziva ”Voda i održivi razvoj – Izazovi i mogućnosti u vodoopskrbi i odvodnji”, s ciljem poticanja održivoga razvitka i integriranoga upravljanja vodama.
Zajednički su ju organizirali Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a, Centar za ekologiju, okoliš i turizam, Općinsko poglavarstvo Neuma, Cleantech HUB znanja Sveučilišta u Mostaru, Centar za održivi i uključivi razvoj te Međunarodna udruga znanstvenika i stručnjaka za zaštitu okoliša.
Konferenciju je otvorio predsjednik Vlade HNŽ-a dr. sc. Nevenko Herceg koji je u pozdravnom govoru kazao kako će Konferencija ponuditi odgovore na čitav niz pitanja i poteškoća kada su u pitanju vode kao resurs o kojemu ovise dostupnost hrane i energetska stabilnost, zdravlje ljudi i okoliša.
”Značaj vode, kao životno važnoga resursa, osobito je izražen posljednjih desetljeća. Voda je resurs o kojemu ovise dostupnost hrane i energetska stabilnost, zdravlje ljudi i okoliša, čime pridonosi općemu društvenom blagostanju i gospodarskomu rastu. Istodobno je, nažalost, količinski ograničena, prostorno i vremenski neravnomjerno raspoređena. Premda smo duboko u 21. stoljeću, čak je 40 posto ljudi diljem svijeta danas pogođeno nedostatkom vode. Europska agencija za okoliš procjenjuje kako će, do 2050. godine, ta brojka porasti na 55 posto. Stoga su vodni resursi, uz energiju i sigurnost hrane, u središtu međunarodnih i europskih politika održivoga razvitka, obuhvaćeni Agendom 2030 odnosno Globalnim ciljevima održivoga razvoja. Voda je, konkretno, obuhvaćena ciljem br. 6: Čista voda i sanitarni uvjeti te istaknuta kao ključni čimbenik za održivi razvoj odnosno za postizanje ostalih ciljeva Agende.”
Ministar Donko Jović, uvodničar i moderator panela: “Investiranje i održivi razvoj u sektoru voda” u svome je obraćanju medijima kazao kako ulaganje u vodnu infrastrukturu danas predstavlja izazov, no da su ta ulaganja neophodna i to su prepoznale mnoge lokalne zajednice.
“Vode u Hercegovačko-neretvanskoj županiji su dobre kvalitete, tvrde u tamošnjoj županijskoj Upravi za vode. Ulaganja u vodnu infrastrukturu posljednjih godina imaju i neke već vidljive rezultate: monitoring voda u 2022. godini na rijeci Neretvi kod Carinskog mosta u Mostaru pokazao je primjetno poboljšanje kvalitete vode za kupanje. Naime, mikrobiološki pokazatelji (koliformne bakterije) prvi puta su unutar graničnih vrijednosti, nakon dužeg niza godina, što je rezultat povećanja priključenosti na sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u Mostaru.“, istaknula je dr. sc. Svjetlana Stanić Koštroman, ravnateljica Uprave za vodu Ministarstva vodoprivrede HNŽ-a.
Izgradnja i poboljšanje vodne infrastrukture iziskuje mnogo novca. No, njega se, kažu oni koji se upravljanjem vodama u susjednoj Hrvatskoj bave, može naći u fondovima Europske unije.
„U zadnjih nekoliko godina Hrvatska gotovo sve svoje infrastrukturne projekte u području voda financira, odnosno sufinancira iz fondova EU. Da nema tih sredstava, jako bi teško bilo doseći moderne standarde“, istakao je dr. sc. Mario Šiljeg, državni tajnik Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske.
U Neumu održana međunarodna konferencija ‘Voda i održivi razvoj’
By Tanja
U povodu globalnog obilježavanja sredine Međunarodnoga desetljeća djelovanja ”Voda za održivi razvoj”, danas je u Neumu otvorena jednodnevna Međunarodna znanstveno-stručna konferencija naziva ”Voda i održivi razvoj – Izazovi i mogućnosti u vodoopskrbi i odvodnji”, s ciljem poticanja održivoga razvitka i integriranoga upravljanja vodama.
Zajednički su ju organizirali Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a, Centar za ekologiju, okoliš i turizam, Općinsko poglavarstvo Neuma, Cleantech HUB znanja Sveučilišta u Mostaru, Centar za održivi i uključivi razvoj te Međunarodna udruga znanstvenika i stručnjaka za zaštitu okoliša.
Konferenciju je otvorio predsjednik Vlade HNŽ-a dr. sc. Nevenko Herceg koji je u pozdravnom govoru kazao kako će Konferencija ponuditi odgovore na čitav niz pitanja i poteškoća kada su u pitanju vode kao resurs o kojemu ovise dostupnost hrane i energetska stabilnost, zdravlje ljudi i okoliša.
”Značaj vode, kao životno važnoga resursa, osobito je izražen posljednjih desetljeća. Voda je resurs o kojemu ovise dostupnost hrane i energetska stabilnost, zdravlje ljudi i okoliša, čime pridonosi općemu društvenom blagostanju i gospodarskomu rastu. Istodobno je, nažalost, količinski ograničena, prostorno i vremenski neravnomjerno raspoređena. Premda smo duboko u 21. stoljeću, čak je 40 posto ljudi diljem svijeta danas pogođeno nedostatkom vode. Europska agencija za okoliš procjenjuje kako će, do 2050. godine, ta brojka porasti na 55 posto. Stoga su vodni resursi, uz energiju i sigurnost hrane, u središtu međunarodnih i europskih politika održivoga razvitka, obuhvaćeni Agendom 2030 odnosno Globalnim ciljevima održivoga razvoja. Voda je, konkretno, obuhvaćena ciljem br. 6: Čista voda i sanitarni uvjeti te istaknuta kao ključni čimbenik za održivi razvoj odnosno za postizanje ostalih ciljeva Agende.”
Ministar Donko Jović, uvodničar i moderator panela: “Investiranje i održivi razvoj u sektoru voda” u svome je obraćanju medijima kazao kako ulaganje u vodnu infrastrukturu danas predstavlja izazov, no da su ta ulaganja neophodna i to su prepoznale mnoge lokalne zajednice.
“Vode u Hercegovačko-neretvanskoj županiji su dobre kvalitete, tvrde u tamošnjoj županijskoj Upravi za vode. Ulaganja u vodnu infrastrukturu posljednjih godina imaju i neke već vidljive rezultate: monitoring voda u 2022. godini na rijeci Neretvi kod Carinskog mosta u Mostaru pokazao je primjetno poboljšanje kvalitete vode za kupanje. Naime, mikrobiološki pokazatelji (koliformne bakterije) prvi puta su unutar graničnih vrijednosti, nakon dužeg niza godina, što je rezultat povećanja priključenosti na sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u Mostaru.“, istaknula je dr. sc. Svjetlana Stanić Koštroman, ravnateljica Uprave za vodu Ministarstva vodoprivrede HNŽ-a.
Izgradnja i poboljšanje vodne infrastrukture iziskuje mnogo novca. No, njega se, kažu oni koji se upravljanjem vodama u susjednoj Hrvatskoj bave, može naći u fondovima Europske unije.
„U zadnjih nekoliko godina Hrvatska gotovo sve svoje infrastrukturne projekte u području voda financira, odnosno sufinancira iz fondova EU. Da nema tih sredstava, jako bi teško bilo doseći moderne standarde“, istakao je dr. sc. Mario Šiljeg, državni tajnik Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske.
