U hotelu President u Čapljini održan je međunarodni znanstveno-stručni simpozij pod nazivom “Strateške odrednice održivosti u sektoru voda”. Tema ovogodišnjeg simpozija, “Na raskrižju voda – izazovi klimatskih promjena i čiste vode”, okupila je vodeće stručnjake, znanstvenike i predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, koji su se usredotočili na ključne izazove upravljanja vodnim resursima u kontekstu sve izraženijih klimatskih promjena. Službeni dio programa započeo je pozdravnim govorima gradonačelnika Čapljine Smiljana Vidića, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Marija Jurice, te predsjednice Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marije Buhač, koja je službeno otvorila događaj. Svi govornici su istaknuli kako je očuvanje vodenih resursa neizostavan temelj kvalitete života i održivog razvoja lokalnih zajednica. Stručni dio simpozija započeo je pozvanim predavanjem prof. dr. sc. Marija Šiljega, ravnatelja Instituta za vode Josip Juraj Strossmayer, koji je govorio o sustavnom monitoringu kakvoće voda. Uslijedila je panel rasprava pod nazivom “Izazovi održivosti i klimatske otpornosti krških i vodenih ekosustava”, koju je moderirala prof. dr. sc. Svjetlana Stanić-Koštroman, ravnateljica Uprave za vode. Tijekom panela, stručnjaci su naglasili kako je voda puno više od običnog resursa – ona je ključ za održivi razvoj i opstanak ekosustava. Poseban naglasak stavljen je na potrebu za razvojem integriranih pristupa koji mogu osigurati očuvanje prirodnog nasljeđa uz istovremeno omogućavanje gospodarskog rasta.

Lokalne zajednice prepoznate su kao ključni akteri u procesima upravljanja vodama, jer su najbliže stvarnim problemima i rješenjima. Njihovo aktivno uključivanje u te procese smatra se presudnim za postizanje pozitivnih promjena. Panelisti su se osvrnuli na glavne izazove poput eutrofikacije, zaslanjenja, smanjenja bioraznolikosti, te širenja invazivnih vrsta, a svi su složni u ocjeni da klimatske promjene značajno ubrzavaju negativne učinke tih pritisaka. U tom kontekstu, istaknuta je potreba za jačanjem međusektorske, međuinstitucionalne i prekogranične suradnje, s ciljem održivog upravljanja vodnim resursima.

Mario Jurica, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, naglasio je kako klimatske promjene treba sagledavati kao priliku za inovacije i nove pristupe zaštiti vodnih resursa. U svom govoru istaknuo je i važnost programa teritorijalne suradnje, izdvajajući projekt prekogranične suradnje MoWaCLIM koji je usmjeren na rješavanje problema zaslanjenja, eutrofikacije i utjecaja klimatskih promjena na vodne resurse delte Neretve. Ovaj projekt ima za cilj jačanje otpornosti poljoprivrede i zaštitu biološke raznolikosti u svjetlu rastućih okolišnih izazova, uvjetovanim negativnim posljedicama klimatskih promjena, ali i ljudskih djelatnosti, poput projekta Gornjih horizonata. Kao primjer dobre prakse međudržavne suradnje, ministar Jurica istaknuo je i Regionalni odvodni sustav Komarna – Neum – Mljetski kanal. Riječ je o međudržavnoj vodnoj građevini kojeg su izgradile, odnosno dovršavaju izgradnju, Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska, a koja više od trideset godina štiti more u Neumskom zaljevu, Malostonskom zaljevu i Mljetskom kanalu od onečišćenja otpadnim vodama.

Simpozij je završio formuliranjem ključnih preporuka i prijedloga budućih aktivnosti, koje će podržati održivost i otpornost ekosustava, s naglaskom na očuvanje kvalitete voda, povećanje otpornosti lokalnih zajednica na klimatske rizike i prekogranično povezivanje.

 Ključne poruke i zaključci simpozija

1. Stanje većine površinskih i podzemnih vodnih tijela delte Neretve zadovoljavajuće je i slijedi protokole EU vodne legislative. Međutim, rastući izazovi eutrofikacije, zaslanjenja i hidromorfoloških promjena predstavljaju ozbiljne prijetnje za kvalitetu i kvantitetu voda, kao i zdravlje ekosustava. Ove promjene zahtijevaju sustavno praćenje kako bismo ih pravovremeno uočili i reagirali, osobito u svjetlu intenziviranja klimatskih rizika.
2. Klimatske promjene predstavljaju značajan rizik za vodne resurse, povećavajući njihovu ranjivost i rizik od degradacije. Klimatski izazovi zahtijevaju hitne mjere prilagodbe, kojima je okosnica integrirano upravljanje vodnim resursima, razvoj strategija za upravljanje rizicima, uz ulaganja u otporniju infrastrukturu i primjenu rješenja temeljenih na prirodi.
3. Očuvanje vodnih resursa treba biti prioritet na svim razinama, a ključnu ulogu imaju lokalne zajednice koje treba intenzivnije uključiti u programe i projekte održivog upravljanja vodnim resursima. Primjeri dobre prakse trebaju se dijeliti, a edukacija i podizanje svijesti o važnosti očuvanja vodnih resursa trebaju biti u središtu svih aktivnosti.
4. Jačanje institucionalnih kapaciteta, međuinstitucionalna i prekogranična suradnja od presudne je važnosti za učinkovito rješavanje kompleksnih problema povezanih s vodnim resursima Zajednički napori između tijela vlasti, nevladinih organizacija i akademske zajednice mogu rezultirati sinergijama koje će dovesti do učinkovitijeg upravljanja vodnim resursima. Integrirani pristupi, primjena inovativnih tehnologija i razmjena znanja doprinijet će održivom gospodarenju vodama.
5. Rastući izazovi 21. stoljeća, osobito izazovi sigurnosti i klimatske otpornosti, zahtijevaju usklađeno i održivo upravljanje vodama, sukladno novim međunarodnim i europskim politikama i okvirima.