Zimska zaštita predstavlja obveznu mjeru koja se provodi u voćnjacima. Nakon završetka rezidbe u nasadima koštićavog voća (breskva, marelica, šljiva, trešnja, višnja i dr.), a prije kretanja vegetacije (do otvaranja pupova) treba pristupiti preventivnom zimskom tretiranju koje se obavlja pripravcima na osnovi bakra (Cuprablau-Z, Champion, Champion Flow SC, Bordoška juha 20 WP, Neoram WG, Nordox 75 WG, Cuprocaffaro 50 WP i dr.). Radi istodobnog suzbijanja prezimljujućih oblika štetnika navedenim pripravcima poželjno je dodati mineralno ulje (Bijelo ulje EC ili Mineralno svijetlo ulje EC). Moguće je koristiti i gotove tvorničke kombinacije bakra i mineralnog ulja trgovačkih naziva Crveno ulje ili Modro ulje. Poglavito je važno pravodobno zaštititi nasade bresaka od uzročnika kovrčavosti lista (Taphrina deformans). Tretiranje treba obaviti u danima bez oborina i vjetra, uz povećani utrošak škropiva, odnosno većom koncentracijom (plavo kupanje voćaka).

Preporuka maslinarima

Nakon obavljene rezidbe maslinarima preporučamo zaštitu od uzročnika bolesti paunovo oko (Spilocea oleagina). U tu svrhu može se koristiti jedan od dozvoljenih pripravaka na osnovi bakra: (Cuprablau-Z, Champion, Champion Flow SC, Bordoška juha 20 WP, Neoram WG, Nordox 75 WG, Cuprocaffaro 50 WP i dr.).  Ukoliko su listovi masline već zaraženi paunovim okom može doći do pojave „šoka bakra“, što se manifestira otpadanjem zaraženih listova. Tretiranje samo ubrzava otpadanje zaraženih i oslabljenih listova, što u stvari i ne predstavlja neku štetu.

Sredstva treba koristiti prema uputama proizvođača!

U 2020. godini u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) zabilježen je značajan porast zahtjeva za poticajima u poljoprivredi što je izravan rezultat nesigurnosti koje je sa sobom donijela epidemija koronavirusa. Po riječima županijskog ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Donke Jovića, u Registru poljoprivrednih gazdinstava i klijenata HNŽ-a upisano je oko 5.500 gazdinstava od kojih je aktivna polovica.

”U 2020. godini oko 2.800 gazdinstava podnijelo je zahtjeve za poticajima sa županijske razine, što je za oko 800 više u odnosu na godinu ranije, dok je između 400 i 600 zahtjeva podneseno za poticaje s federalne razine” kazao je ministar Jović u razgovoru za Fenu. Dodao je kako to nije konačan broj poljoprivrednika u HNŽ-u jer postoji značajan broj ljudi koji žive od poljoprivrede, a iz raznih razloga nisu dio sustava. Ministar je podsjetio da Vlada HNŽ-a protekle četiri godine izdvaja sredstva za poticaje u poljoprivredi, a kroz taj sustav subvencionira se i podizanje novih nasada tako da je u spomenutom razdoblju HNŽ dobila 155 hektara novih nasada od čega 70 u protekloj, 2020. godini. Istaknuo je kako se tu uglavnom radi o fizičkim osobama i malim površinama do 0,4 hektara.

Poticaji i za organsku proizvodnju

U županijskom proračunu za prošlu godinu za poticaje prvotno je bilo planirano 1,3 milijuna maraka, da bi rebalansom taj iznos bio povećan na dva milijuna. Pored toga, u HNŽ je u 2020. godini došlo i oko 450.000 maraka poticaja s federalne razine. Od dva milijuna iz županijskog proračuna oko 1,5 plasirano je kroz klasične poticaje za biljnu i animalnu proizvodnju, dok je pola milijuna usmjereno u tzv. covid-mjere pomoći za proširenje stada, za nadogradnju štalskih objekata, za pomoć proizvođačima jaja i koka nesilica, za vinogradare te za otkupljivače povrća i voća. – Za ovu godinu u proračunu HNŽ-a planirano je 1,8 milijuna za poljoprivredu s tim da bi taj iznos mogao biti povećan ako se ostvari aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom ili dotacija s viših razina – kazao je Jović. Ministar poljoprivrede najavio je kako bi u 2021. godini dio poticaja mogao biti usmjeren i na organsku proizvodnju što do sada nije bio slučaj. Otkup viškova i zaštita domaće proizvodnje Sustav poticaja dobro je funkcionirao u protekloj godini, ocijenio je ministar Jović, no dodao je kako nije dovoljno učinjeno na rješavanju problema viška proizvodnje. ”Nikada više novca nije usmjereno u poljoprivredu kako sa županijske tako i sa federalne razine, poticale su se izvozno orijentirane firme i sve je to dobro, ali isto tako mislim da se s federalne razine trebao dio novca odvojiti prema robnim rezervama za otkup viškova i osobno smatra da smo trebali bolje reagirati”, smatra ministar. Po njegovim riječima, to je stari problem koji se mora rješavati na višim razinama. ”Treba se povesti računa o zaštiti domaće proizvodnje. To je pitanje prvenstveno za Vijeće ministara BiH i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kako u špici domaće proizvodnje, to može biti mjesec dana maksimalno, zaštititi domaće proizvode, a ne prepustiti ih nelojalnoj konkurenciji proizvođača iz Europske unije i drugih zemalja. To ne da se može učiniti nego se mora učiniti”, poručio je Jović.

Ima li uzgoj smilja budućnost u Hercegovini?

Proteklih godina uzgoj smilja i drugog ljekovitog bilja postao je pravi hit u Hercegovini no nakon početnog uzleta došlo je do velikog pada. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a smatra kako je do zasićenja tržišta došlo zbog stihijskog ponašanja proizvođača i vjere u laku zaradu. ”Mi smo 2017. poticali oko 5,5 milijuna sadnica, a u 2020. godini 2,5 milijuna sadnica. Radi se o drastičnom padu do kojeg je došlo zbog prezasićenja tržišta tim proizvodom što je dovelo do naglog pada cijene otkupa. Ipak, prema nekim neslužbenim saznanjima, ima nekih indicija da će se ta proizvodnja polako stabilizirati”, ocijenio je ministar Jović. Po njegovim riječima, na ovim prostorima slične stvari se često ponavljaju, pa je tako prije rata sličan scenarij u Bosni i Hercegovini bio sa sadnjom kivija i uzgojem činčila. ”Takve se stvari događaju kada ljudi koji imaju novac uđu u poljoprivredu misleći da je to sigurna investicija. No poljoprivreda je specifična. Kad sve izračunaš i staviš na papir, uvijek moraš vidjeti šta će na kraju biti, jer od tebe ne ovisi ni krupa, ni mraz, ni suša. U cijeloj toj priči značajno je što su ogromne površine kultivirane i te će površine na kraju doći u funkciju prema onome što prirodno gravitira danom podneblju”, zaključio je Jović.

Gradnja minihidroelektrana

Ministar se osvrnuo i na temu koja u zadnje vrijeme dobiva sve veću pažnju javnosti, a to je gradnja minihidroelektrana, ustvrdivši da će se Bosna i Hercegovina teško odreći te vrste ulaganja u obnovljive izvore energije. ”Austrija je dala oko 7.000 koncesija za obnovljive izvore energije svih vrsta, od toga skoro 5.000 za male hidroelektrane, Češka ima oko 2.000 koncesija za male hidroelektrane, slične brojke su u Italiji i Sloveniji, dok ja imam informaciju da je u Bosni i Hercegovini između 400 i 500 zahtjeva, a od toga je 70 ili 80 realizirano”, kazao je Jović. Po njegovim riječima, Bosna i Hercegovina ima ogromne potencijale za ulaganje u obnovljive izvore energije i “teško će bilo koja vlada i bilo koje ministarstvo odbiti sve te zainteresirane investitore”. ”Ja nisam za ono što su investitori planirali na Neretvici gdje se na toku od 25 kilometara planira gradnja 15 hidroelektrana. To je ekstreman primjer kako ne treba raditi. Mislim da se nitko ne bi bunio da su u pitanju dvije ili tri hidroelektrane. Međutim, to ne znači da svaki projekt treba staviti u isti koš i zabraniti sve”, smatra ministar Jović. Kada je u pitanju projekt gradnje mini hidroelektrana na Bunskim kanalima, južno od Mostara, koji je trenutno zaustavljen nakon što je Kantonalni sud u Sarajevu poništio okolišnu dozvola koju je izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma, ministar je kazao kako je u tom slučaju ispoštovana sva zakonska procedura. ”Procedura za izdavanje koncesije jako dugo traje i jako je zahtjevna. Velika su ograničenja i veliki su zahtjevi, a mi vodimo računa o svemu tome. Ovdje se dosta povika diglo na Bunske kanale, mi smo ispoštovali svu predviđenu proceduru. E sad, pitanje je je li ta lokacija za izgradnju najbolja. Investitor je tražio te lokacije, a mi smo tražili sve suglasnosti što je investitor na kraju ispoštovao i nije bilo razloga da se odbije zahtjev za koncesijom”, kazao je na kraju razgovora ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Donko Jović.

Danas je u Mostaru održana 1. radna sjednica Odbora za ruralni razvitak s temom „Izrada Strategije ruralnog razvitka HNŽ/K 2021.-2027.godine“ na kojoj su u ime Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nazočili ministar Donko Jović i koordinator projekta Damir Jerković. U svome pozdravnom govoru, ministar Jović je istaknuo važnost strateških dokumenata te potencijal i razvoj ruralnih područja.

– Cilj izrade Strategije je privlačenje investiranja i tehnička potpora razvitku ruralnih područja, te povezivanje poljoprivrednog sektora sa sektorom turizma i ostalim gospodarskim sektorima, kako bi se u konačnici postiglo poboljšanje općih uvjeta života, učinkovito korištenje resursa i kreiranje održivog sustava upravljanja u poljoprivredi. Kako bi Strategija bila provodljiva, nužno je strateško planiranje, isticanje važnosti ruralnih područja te uključivanje svih relevantnih čimbenika – kazao je ministar Jović.

U radnome dijelu sjednice sudjelovali su predstavnici općine/gradova:  Mostar, Konjic, Stolac, Ravno, Čapljina, Čitluk, Jablanica, Neum, Rama-Prozor, predstavnici  Saveza poljoprivrednih udruženja općine Konjic i Vinarsko- vinogradarska zadruga Daorson. Konzultantski tim pod vodstvom Damira Jerkovića nazočnima je  predstavio Nacrt Strategije ruralnog razvitka.

Sudionici su pozdravili napore Ministarstva kao i samu izradu i donošenje sektorskog dokumenta koji je od iznimne važnosti za ruralna područja.

Treba istaknuti kako je partner izrade Strategije UNDP, čiji je predstavnik Nasir Nalić koji je putem interneta sudjelovao na sastanku.

Županijska veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede završila je s drugom, posljednjom fazom nadzora i kontrole provedbe Programa mjera zdravstvene zaštite životinja od bruceloze i njihovog provođenja u  općinama HNŽ/K za 2020. godinu.

Programom uzorkovanja životinja, koji je trajao od 1. rujna 2020. do 31. prosinca 2020. godine, obuhvaćene su ovce i koze s područja svih općina Hercegovačko-neretvanske županije, a broj od 7458 uzorkovanih grla koza i ovaca određen je sukladno osiguranim financijskim sredstvima u Proračunu HNŽ/K od strane županijskog poljoprivrednog ministarstva prema jednakom postotku za sve navedene općine.

Nakon postavljene sumnje na postojanje bruceloze kod prijemčivih životinja izvršeno je serološko ispitivanje pod službenim  nadzorom županijskih veterinarskih inspektora gdje je  po završetku laboratorijskih pretraga utvrđeno postojanje bruceloze u četiri općine HNŽ/K.

Sedam slučajeva bruceloze kod ovaca potvrđeno je u Konjicu, dok je jedan slučaj bruceloze kod koza potvrđen u Jablanici. U Stocu je potvrđena bruceloza kod dvije ovce i jedne krave, dok su tri slučaja bruceloze kod ovaca i dvanaest slučajeva bruceloze kod koza potvrđeni u Čitluku. Na imanjima na kojima se pojavila bruceloza ispitana je i ostala prijemčiva stoka koja je bila negativna na brucelozu. Sve pozitivne jedinke su neškodljivo uklonjene bez opasnosti za ostale životinje i ljude.

U srpnju 2020. godine na području općine Neum  potvrđeno je dvanaest slučajeva bruceloze kod koza koje su, također, neškodljivo uklonjene pod nadzorom županijske veterinarske inspekcije.

Kroz mjesec prosinac 2020. godine predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ/K održali su niz sastanaka s veterinarima i Udruženjima stočara Hercegovačko-neretvanske županije na temu  obilježavanja ovaca i koza te popisa i stvarnog stanje stoke u HNŽ/K.

Na sastancima je dogovorena međusobna bolja suradnja i komunikacija između veterinara, Udruženja stočara i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ/K, točnije, usuglašeno je kako će se kroz prvi kvartal 2021.godine  krenuti s popisivanjem svih stada na terenu te će se dovesti stoka na takozvano „nulto stanje“, odnosno pripremit će se za obilježavanje novim ušnim markicama oznake BA.

Bruceloza je najraširenija zoonoza u svijetu koja je izuzetno opasna kako za životinje tako i za ljude, stoga predstavlja jedan veoma važan javnozdravstveni i gospodarski izazov s kojim se treba uhvatit u koštac na svim razinama kako bi se uspješno sanirala i iskorijenila iz zemlje.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-K, donio je Odluku o odobravanju isplate novčanih potpora klijentima koji su ispunili uvjete za dodjelu novčane potpore – Interventna mjera – Potpora otkupu voća, povrća i grožđa iz domaće proizvodnje u 2020. godini. Odluka je dostupna na web stranici Vlade HNŽ-K i web stranici  Ministarstva, upućena   općinama/gradovima HNŽ-K na javnu objavu, što je istovremeno i obavijest svim podnositeljima zahtjeva za novčanu potporu.

ODLUKA O ODOBRAVANJU ISPLATE POTPORE INV. SR. OTKUP VOĆA, POVRĆA I GROŽĐA HR. J

ODLUKA O ODOBRAVANJU ISPLATE PODRŠKE INV. SR. OTKUP VOĆA, POVRĆA I GROŽĐA. BOS. J.

ODLUKA ZA DODIJELU NOVČANE POTPORE INV. SR KOKA NESILICA HRVATSKI JEZIK

ODLUKA ZA DODIJELU NOVČANE PODRŠKE INV. SR KOKA NESILICA BOSANSKI JEZIK