Neum je i ove godine bio domaćin tradicionalnoj poljoprivredno-izložbeno međunarodnoj sajamskoj manifestaciji „Dani Mediterana ”Neum 2024.” koja okuplja mnoštvo posjetitelja na krajnjem hercegovačkom jugu. U izaslanstvu Vlade HNŽ na svečanom otvorenju nazočio je i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Mario Jurica koji je posjetio uspješne mjesne poljoprivrednike, vinare, maslinare, pčelare i neumsku uljaru te je održan sastanak s članovima udruge hotelijera. Sajamsku manifestaciju otvorila je predsjednica Vlade Marija Buhač koja je istaknula kako je Neum naša spona s prelijepim Jadranom i istinski dragulj ne samo HNŽ-a nego i cjelokupne BiH.
– Neum kroz protekle godine uspješno čini niz iskoraka, gradeći o sebi sliku ne samo ljetnoga odredišta nego mjesta koje nudi cjelogodišnji turizam i raznoliku ponudu u kojoj spaja svoje bogomdane prirodne ljepote s jedinstvenim proizvodima predanoga rada našeg čovjeka. Ovaj je sajam izvrsna platforma za promociju ukupnih turističkih potencijala Neuma i njegova zaleđa. Mi, kao Vlada, prepoznajemo i snažno podupiremo ovakve projekte i viziju vodećih ljudi ove općine, na čelu s načelnikom Draganom Jurkovićem, i zato smo i ove godine s vama – poručila je Buhač.
– Obilazak ovdašnjih gospodarstvenika i neumske uljare samo su mi potvrdili čvrsto uvjerenje u to kako HNŽ ima izrazite potencijale u svojim prirodnim resursima, svojim ljudima, svojoj proizvodnji. To zaslužuje, ima i imat će konkretnu potporu županijske vlasti. Turizam, kao strateška gospodarska grana HNŽ-a, u Neumu nije samo posao, nego i način života koji žitelje ovoga grada povezuje s cijelim svijetom, ali i koji u svijet šalje poruku o nama i ovom podneblju, a neumska poljoprivreda i agroturizam u toj priči imaju svoje važno mjesto – kazala je predsjednica Vlade dodavši i to kako županijska vlast u integraciji turizma i poljoprivrede vidi održivi razvitak koji znači prosperitet i ovdašnjoj zajednici i HNŽ-u u cjelini.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a održan je sastanak na kojem je prisustvovala direktorica Federalne uprave za inspekcijske poslove Ivana Prvulović, ministar privrede HNŽ Zanin Vejzović i ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ Emil Balavac.

Domaćin sastanka, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije Mario Jurica poželio je novoizabranoj direktorici Ivani Prvulović uspjeh u njenoj novoj funkciji. Također je pozvao sve prisutne na unaprjeđenje međusobne suradnje i da zajednički doprinesu napretku njihovog rada.

Sastanak je održan na inicijativu ministara iz Vlade HNŽ, s ciljem uspostavljanja bliže suradnje i koordinacije, naročito u incidentnim i akcidentnim situacijama koje zahtijevaju pravovremenu i sveobuhvatnu reakciju inspekcijskih organa i kada nadležnosti različitih razina vlasti nisu jasno razgraničene.

Direktorica Prvulović je, uz konstataciju da u većini oblasti HNŽ ima svoje propise zbog čega nadležnost za njihovo provođenje pripada županijskim organima, iskazala otvorenost ka pružanju podrške i hitno postupanje u pitanjima i oblastima u nadležnosti Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva organiziralo je sastanak  federalnog ministra Kemala Hrnjića i županijskih ministara iz oblasti poljoprivrede na kojem su razmotrene mogućnosti unapređenja i harmonizacije modela novčanih podrški u poljoprivredi na području Federacije Bosne i Hercegovine.

Sastanku je prisustvovao i Mario Jurica, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije.

Tokom sastanka prezentirani su postojeći modeli novčanih podrški na federalnoj i županijskoj razini vlasti te je ukazano na potrebu kontinuirane suradnje navedenih razina s ciljem harmonizacije modela kroz koje se dodjeljuju budžetska sredstva korisnicima i klijentima u Federaciji BiH.

Savjetnik resornog federalnog ministra, Pejo Janjić, prezentirao je postojeće modele novčanih podrški kao i moguće opcije za novi model novčanih podrški.

Županijski ministri nadležni za oblast poljoprivrede izrazili su zadovoljstvo organiziranim sastankom kao i produktivnom diskusijom o unapređenju i harmonizaciji novčanih podrški u poljoprivredi na području Federacije BiH.

Tokom sastanka zaključeno je da će razgovori o navedenoj temi biti nastavljeni i u idućem razdoblju, s obzirom da se radi o vrlo važnim pitanjima za sektor poljoprivrede.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko neretvanske županije Mario Jurica posjetio je farmu Alpina Vlake, najveću farmu koza u županiji.

Osnovana 2015. godine, farmu vodi Rade Dugandžić, čiji su vizionarski pristup i predanost poljoprivrednoj proizvodnji rezultirali izuzetnim dostignućima. Farma je preživjela razdoblje pandemije koronavirusa i postala jedna od najuspješnijih na ovom području.

Alpina Vlake trenutno surađuje s renomiranom Mljekarom Livno, što je omogućilo plasman njihovih proizvoda na šire tržište i stjecanje povjerenja potrošača. Gospodin Dugandžić pokazao je ministru Jurici svaki aspekt svog poslovanja, od uzgoja i brige za koze do procesa proizvodnje visokokvalitetnog kozjeg mlijeka.

„Naša posvećenost kvaliteti i održivosti u proizvodnji ključni su faktori uspjeha i iznimno sam sretan što nam je rad prepoznat. Veliko hvala ministru Jurici na izdvojenom vremenu i na ovoj posjeti“, rekao je Dugandžić.

U Novom Travniku je održan inicijalni sastanak poljoprivredno-šumarskih tema na kojem je sudjelovao Mario Jurica, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije. Sastanak je održan na poziv predsjednice Federacije Lidije Bradara, a naglasak je stavljen na podijeljene nadležnosti županija i Federacije kao i predloženi Zakon o šumama s razine Federacije.

Nakon inicijalnog sastanka s dijelom županijskih ministara i ljudima iz struke, plan je proširiti tim i konačno predložiti okvirni zakon koji će strateški djelovati prema županijama u cilju uređenja ove važne oblasti.

U Vodicama je održana 2. Europska GREEN konferencija, događaj posvećen jednom od najvažnijih pitanja današnjice – zaštiti okoliša i održivom razvoju. Glavni cilj konferencije bio je naglasiti nužnost multidisciplinarnog pristupa u ostvarivanju održivih ciljeva, osobito u kontekstu Europskog zelenog plana.

Na konferenciji su sudjelovali brojni stručnjaci, znanstvenici, predstavnici vlada i nevladinih organizacija iz cijele Europe, koji su zajedno raspravljali o ključnim temama i izazovima u zaštiti okoliša. Jedan od panelista na panel diskusiji naziva „Kako doprinijeti ostvarenju ciljeva Europskog zelenog plana“ bio je Mario Jurica, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije.

Organizatori 2. Europske GREEN konferencije su Međunarodna udruga znanstvenika i stručnjaka za okoliš (IAESP) i Institut za vode Josip Juraj Strossmayer, uz podršku partnerskih institucija, a konferencija je održana pod pokroviteljstvom Vlade RH.

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na svojoj je 16. sjednici usvojila Program utroška novčanih sredstava za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a utvrđenih županijskim Proračunom za 2024. godinu s pozicije „Namjenska sredstva vodnih naknada” u ukupnomu iznosu od 8.892.961,25 KM. Riječ je o jednoj od prioritetnih aktivnosti ministarstva u tekućoj godini, s ciljem unaprjeđenja stanja u sektoru voda. Putem Programa vodnih naknada, Grad Mostar je podržan sa šest projekata, od kojih ističemo nastavak projekta „Vodosnabdjevanje naselja Kosor”. Uz navedeni projekt, sufinancirat će se izvođenje radova na projektima vodovoda Salakovac – Željuša, trasportni cjevovod fi 600 – dionica Sv. Matej – Orlac, proširenje vodovoda Gubavica na naselje Boškovića kuće te zamjena azbest cementne cijevi transportnog cjevovoda za južne zone grada. U Programu vodnih naknada u općini Konjic planirana je provedba projekata koji se odnose na rekonstrukciju gradskog vodovoda, dok će u susjednoj Jablanici ovim Programom biti sufinanciran nastavak izgradnje sekundarnog gradskog vodovoda u naselju Glogošnica te rekonstrukcije vodovoda Gornja kolonija 2024. i u naseljima Ostrožac i Sovići. Grad Čapljina obuhvaćen je kroz projekte izmjena vodovodnih cijevi, oborinska odvodnja, sanacija kanalizacijskog i vodoopskrbnog sustava u ulici Ruđera Boškovića te čišćenje odvodnih kanala u Trebižatu. Općina Čitluk putem ovoga Programa utroška podržana je kroz dva projekta, i to za izgradnju sekundarne mreže kanalizacijskog voda K1 u naseljima Međugorje – Bijakovići, te za izgradnju sekundarnih mreža i izrade kućnih priključaka na području općine. Programom vodnih naknada u općini Prozor-Rama sufinancirat će se izgradnja vodovoda u gospodarskoj zoni Izlaz – Varvara, a u općini Ravno izvođenje radova na glavnom dovodnom cjevovodu Trebinje – Ivanica na  dionici Orah – Zaplanik – Uskoplje – Ivanica. Općina Neum dobila je potporu za realizaciju projekta vodovodni sustav na poluotoku Klek, a Grad Stolac za dogradnju vodovodnog sustava.

U organizaciji Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“  u Splitu se održava Međunarodni kongres o ruralnom turizmu na kojemu u izaslanstvu Vlade HNŽ sudjeluje i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Mario Jurica.  Slogan ovogodišnjega, šestoga po redu kongresa je „Ruralni turizam: održiv, digitalan, uključiv“ koji je okupio brojne znanstvenike  i stručnjake iz ovoga područja. Tijekom Kongresa bit će održani  brojni paneli, okrugli stolovi i radionice, a očekuje se više od 300 sudionika iz više europskih zemalja.

Uz predsjednicu Vlade Mariju Buhač i ministra Juricu, u izaslanstvu Vlade su i ministar turizma, trgovine i zaštite okoliša HNŽ-a Emil Balavac, ravnatelj Turističke zajednice HNŽ-a Anđelko Maslać, predsjednik Županijskoga odbora za razvitak HNŽ-a Damir Jerković te pročelnica Studija turizma i zaštite okoliša pri Sveučilištu u Mostaru Mirjana Milićević.

Najmlađi ministar u Vladi Hercegovačko-neretvanske županije i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Mario Jurica za Večernji list govori o programu rada Ministarstva u 2024. godini, zakonu o šumama, stanju i potpori poljoprivrednicima, provedbi Strategije ruralnog razvitka HNŽ-a te ostalim značajnim pitanjima iz svoga djelokruga rada. O dosadašnjem radu Vlade HNŽ-a Jurica ističe kako je ona sastavljena od stručnih ljudi koji svojim znanjem i radom mogu podignuti standard županije na višu razinu.

Večernji list: Županijski proračun za 2024. predvidio je 4,000.000 KM za poticaje u poljoprivredi. Koliki je on u usporedbi s proteklim godinama?

– Proračun je u rangu prošlogodišnjeg, što me na neki način i žalosti, ali me i raduje činjenica da uz to imamo i program prenamjene zemljišta, koji je u iznosu od 1,500.000 KM. On će također ići u ruke poljoprivrednih proizvođača i tako ćemo podignuti dio sredstava za naše poljoprivrednike. Navedeni iznos korisnici novčanih potpora moći će utrošiti na projekte rekultivacije, navodnjavanja i gnojidbe.

Večernji list: Apostrofirali ste borbu za istinske poljoprivrednike kojima je ona izvor egzistencije. Sami ste iz poljoprivredne obitelji i mjesta u kojemu ljudi žive od poljoprivrede. Kako tu prepoznati tko je onaj istinski poljoprivrednik, a tko samo traži financijsku korist u tome svemu?

– Prije dolaska na dužnost ministra u Vladi HNŽ-a radio sam u Službi za poljoprivredu Grada Čapljine te sam imao priliku uvidjeti stvarne probleme poljoprivrednih proizvođača u odnosu na one koji u tome traže financijsku korist.

Programom za 2024. i povećanjem površina poljoprivrednog zemljišta želim na konkretan način odvojiti istinske poljoprivredne proizvođače od lovaca na poticaje. Povećanjem poljoprivredne površine smanjit ćemo broj zahtjeva, a time i manipulativne radnje te sam uvjeren kako ćemo stvoriti bolje uvjete za poljoprivrednike.

Večernji list: Najavljen je i pojačan inspekcijski nadzor. Kako se to može provesti u usporedbi s dosadašnjim aktivnostima?

– Kako sam i prije najavio, jedan od mojih ciljeva u mandatu bit će pojačan inspekcijski nadzor. Što se tiče plana rada, uskladili smo vrijeme vegetacije kulture i izlaska inspekcije na teren te pojačali inspekcijski nadzor, tj. reorganizirali rad. Ovako ćemo uspostaviti jednake kriterije za sve kulture. Kaznene odredbe Zakona o novčanim podrškama u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji također će biti značajan mehanizam u sprječavanju bilo kakvih malverzacija.

Istaknuo bih kako smo federalni ministar Hrnjić i ja dogovorili modalitet izlaska naše i federalne inspekcije na teren i uskladili rad.

Večernji list: U 2023. godini postojećim kulturama u biljnoj proizvodnji dodana je mjera proizvodnja jagoda na otvorenom, kao i proizvodnja dinja na otvorenom. Hoće li ove godine biti uvođenja novih mjera ili je ostalo kao na prošlogodišnjoj razini?

– Što se tiče novih kultura, njih nismo mijenjali, samo smo povećali površine starih nasada i povrća na otvorenom. U kapitalnim izdacima u nabavi traktora klijenti koji su ostvarili potporu prethodne tri godine neće moći ostvariti potporu u ovoj godini. U pravo smo uveli i obrtnike mlađe od 35 godina, s 30% maksimalno prihvatljive vrijednosti ulaganja u kupnju traktora ili priključka za traktor, odnosno motokultivatora za nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Uveli smo i novu mjeru koja se odnosi na neprihvatljive troškove: prijevoz, poreze, carinska uvozna davanja i ostale naknade državi, PDV s iznimkom za klijente koji nisu obveznici PDV-a, bankarske troškove, troškove jamstva i slične troškove, troškove konverzije i tečajnih razlika i naknada, nabavu putem leasing kompenzacije te nabave u okviru međunarodnih projekata, donacija i darova.

Večernji list: U 2023. godini usvojena je Strategija ruralnog razvitka HNŽ-a. Koje su to mjere na koje ćete posebno staviti naglasak?

– Strategija ruralnog razvitka HNŽ-a je zaista kvalitetan dokument. Ima tri strateška cilja i već radimo na prva dva. Želimo mlade iz gradova vratiti u ruralna područja, poticati mlade poljoprivrednike i uključiti žene u poljoprivredu i na neki način spojiti poljoprivredu s turizmom. Posebna potpora namijenjena je mladim poduzetnicima (osobe od 18 do 40 godina) koji posjeduju odgovarajuće profesionalne vještine i znanja o poljoprivredi i onima koji su prvi put postavljeni kao nositelji poljoprivrednog gospodarstva. Nadalje, veliku pozornost dat ćemo i ženama u poljoprivredi, gdje je još primjetna nedovoljna zastupljenost u poduzetničkim aktivnostima na svim razinama. U suradnji s ministrom turizma HNŽ-a ove godine planiramo objaviti jedan poziv i spojiti ruralno područje i turizam. Imamo idealne uvjete, idealne resurse koje nismo u potpunosti iskorištavali te se nadam kako ćemo u sljedećem razdoblju i samim pretpristupnim pregovorima s EU-om ostvariti dodatna sredstva za te mjere.

Večernji list: Jedno od važnijih pitanja je nepostojanje zakona o šumama. Možemo li očekivati u tekućoj godini usvajanje jednoga od najvažnijih zakona iz vašega resora?

– Što se tiče zakona o šumama, on je jedan od prioritetnih zakona novog saziva Vlade. Mi smo više puta išli s prijedlozima prema Vladi, a posljednji je bio 2022. godine, ali nije ugledao svjetlo dana. Trenutačno imamo u fazi nacrt federalnog zakona i mi smo uime našeg Ministarstva priložili primjedbe i prijedloge na taj zakon. Htio bih istaknuti kako smo mi jedina županija koja nema usvojen zakon o šumama i nadam se kako ćemo svi imati dovoljno političke i stručne volje za donošenje zakona koji je u skladu s preporukama Europske unije.

Večernji list: Zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i zaštitu bilja pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a od početka svoga rada osnovao je Izvještajno-prognostičku službu u zaštiti bilja od štetnih organizama, što je od velike pomoći poljoprivrednicima.

Naš zavod je preko međunarodne suradnje Hrvatske i Crne Gore u projektu PESCAR nabavio softvere koji su raspoređeni na svim dijelovima naše županije i rade na načelu praga štetnosti. Ako određeni štetnik ili bolest postignu taj prag štetnosti, mi dobivamo signal te objavljujemo preporuku na našoj stranici i dalje putem medijskog priopćenja obavještavamo naše poljoprivrednike da je vrijeme za tretiranje za određenog štetnika ili bolesti. Tako smo htjeli osigurati tj. racionalizirati njihovo korištenje u poljoprivredi, što nam je i preporuka Europske unije.

Večernji list: Za kraj, ministre, je li se mijenjao broj poljoprivrednika u HNŽ-u i mogu li oni živjeti od te djelatnosti?

– Što se tiče broja poljoprivrednika, imamo informaciju da u odnosu na prošlu godinu imamo 40% više kupnje repromaterijala i samim tim imamo više poljoprivrednih proizvođača. Raduje me ta činjenica i mislim kako imamo idealne uvjete za poljoprivrednu proizvodnju. Na nama je da to iskoristimo na najbolji mogući način. •

Vlada Federacije BiH na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na sjednici 28. ožujka 2024. godine usvojila je Program utroška sredstava s kriterijima raspodjele „Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – Poticaj za poljoprivredu“, utvrđenih Proračunom FBiH za 2024. godinu, u iznosu od 175.000.000 KM, što je više za 8,5 milijuna KM od prošlogodišnjeg proračuna.

Programom novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvitku za 2024. godinu povećana su sredstva za poticaje u biljnoj i animalnoj proizvodnji, kao i za mjere u okviru modela ruralnog razvitka  i modela ostalih vrsta potpore. Za novčane podrške u biljnoj proizvodnji osigurano je 27.540.000 KM. Zadržane su sve mjere iz prošlogodišnjeg programa, s tim što su na osnovni iznos od 500 KM po hektaru uvedeni dodaci za osnovno plaćanje kao strateški važne proizvodnje, dodatak za dizel gorivo (100 KM), te dodatak za organsku proizvodnju (200 KM), u ovisnosti od toga radi li se o biljnoj ili animalnoj proizvodnji. U okviru mjere uvedena je i potpora  u iznosu od milijun KM za proizvodnju merkantilnog krumpira, te je izdvojen kukuruz u zrnu iz mjere stočna žita, kao strateška kultura za animalnu proizvodnju.

Podrška proizvođačima mlijeka

Za animalnu proizvodnju je predviđen iznos od 97.600.000 KM. Određeno je povećanje iznosa novčanih potpora  za neke proizvodnje kao što su rasplodne junice, tovne svinje, slatkovodnu i morsku ribu, te izvorne zaštićene pasmine životinja, kao i korekcija maksimuma za određene proizvodnje. Podrška proizvođačima mlijeka kao fizičkim osobama povećana je s 0,38 KM po litru na 0,40 KM po litru proizvedenog mlijeka. Pčelarima je ove godine omogućeno da, uz podrške po košnici ostvare dodatnu novčanu podršku od 10 KM po košnici uz uvjet da prodaju minimalno 3 kilograma meda po košnici.

Preostala sredstva su usmjerena u strukturne mjere u okviru modela ruralnog razvitka  i modela ostalih vrsta potpore. Raspoloživi iznos od 49.360.000 KM namijenjen je za strukturne mjere, odnosno mjere ruralnog razvitka.

45 milijuna za OPG-ove i prehrambenu industriju

Novčane potpore  za ruralni razvitak usmjerene su i u mjere za povećanje konkurentnosti i zaštitu ruralnog okoliša. U okviru mjera za povećanje konkurentnosti koje su ključne za opstanak i razvoj poljoprivrednih gospodarstava i prehrambene industrije, predviđeno je 45.500.000 KM. Riječ je o sredstvima namijenjenim za podršku investicijama u poljoprivredne strojeve i priključne uređaje, opremu za biljnu i stočarsku proizvodnju, te nabavku rasplodne stoke, kao i izgradnju, proširenje i opremanje objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje i prerade. Također, tu spadaju i legalizacija građevinskih objekata i ispunjavanje okolišnih standarda, podizanje višegodišnjih nasada, te podrške investicijama u poljoprivredna gospodarstva na izrazito siromašnim područjima s nerazvijenom poljoprivrednom proizvodnjom. Ovi projekti financiraju se i putem kreditne linije Razvojne banke FBiH za koju je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva osiguralo iznos od 5.000.000 KM. Kako je obrazloženo iz Federalnog ministarstva, za navedene mjere dodatnu podršku do 10 %  iznosa prihvatljivih troškova investicije mogu ostvariti poljoprivredna gospodarstva i obrti u vlasništvu poljoprivrednika s troje i više djece (podrška natalitetnoj politici), mladi poljoprivrednici i žene nositelji poljoprivrednog gospodarstva, odnosno poljoprivredna gospodarstva locirana iznad 600 metara nadmorske visine. Potpora ulaganjima u prehrambenu industriju po prvi put uvjetovana su udjelom domaćih sirovina u proizvodnji što će povećati potražnju i olakšati plasman domaćih poljoprivrednih proizvoda na našem tržištu. Također, u okviru modela ostalih vrsta podrški, izdvojen je iznos od 3.860.000 KM, koji je planiran za podršku sufinanciranju osiguranja od šteta u poljoprivredi, kao i organiziranja stručnih skupova i sajmova, te izlaganja na sajmovima. Pored toga, podrške su namijenjene za sufinanciranje organiziranje poljoprivrednika, troškove standardizacije proizvoda, te podršku različitim projektima od značaja za Federaciju BiH. Navedeni iznos podrazumijeva i sufinanciranje distribucije poljoprivrednih proizvoda javnim kuhinjama, sufinanciranje nabave repelenta za zaštitu poljoprivrednih usjeva od divljači, sufinanciranje upotrebe stajskog gnojiva na oranicama, te pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika u FBiH.

Precizirano je da su korisnici Programa novčanih podrški klijenti upisani u Registar poljoprivrednih gospodarstava/Registar klijenata. Svrha ovog programa je da se zadrže prioritetne mjere novčanih podrški iz Zakona o novčanim podrškama u okvirima raspoloživog proračuna, kako bi osigurali njihovu kontinuiranu isplatu u tijekom 2024. godine.

Federalno ministarstvo obrazložilo je kako mjere iz Programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2024. godinu trebaju doprinijeti unapređenju poljoprivredne proizvodnje i povećanju opsega korištenja poljoprivrednog zemljišta. Cilj je jačanje konkurentnosti na domaćem i inozemnom tržištu, te povećanje ponude domaćim poljoprivrednim proizvodima, uz poboljšanje kvalitete zdravstvene i higijenske ispravnosti proizvoda u skladu s zahtjevima potrošača.

Naglašeno je kako bi predviđena razina sredstava u uvjetima rasta inflacije, poremećaja na tržištu cijena i dostupnosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, trebala omogućiti povećanje ili očuvanje dostignute razine poljoprivredne proizvodnje u FBiH, zatim doprinijeti povećanju zasijanih zemljišnih površina i proizvodnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s većom dodanom vrijednosti u FBiH, kao i povećanju tehnološke razine farmi i osuvremenjivanju poljoprivrednih gospodarstava, te uvjeta života u ruralnim područjima Federacije BiH – priopćeno je iz Vlade FBiH.