Mjesec: listopad 2024.

Predstavnici Ministarstva sudjelovali na službenom kick-off i 1. PSC sastanku projekta MoWaCLIM (INTERREG IPA HR-BA-MNE)

U srijedu, 23. listopada  u Metkoviću  je održan uvodni sastanak EU projekta MoWaCLIM: Praćenje interakcija između podzemnih i površinskih voda u svrhu poboljšanja otpornosti održive poljoprivrede na utjecaj klimatskih promjena u obalnim sustavima.  Riječ je o projektu koji se, u 85 postotnom iznosu, sufinancira posredstvom Programa prekogranične suradnje INTERREG IPA Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora. Projekt MoWaCLIM jedan je od projekata koje provodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-K, a cilj istog je očuvati vodne ekosustave u uvjetima intenziviranja klimatskih izazova, te ojačati poljoprivrednu proizvodnju koja je, uz  turizam, od posebnog značaja, kako za ovu županiju, tako i za cjelokupnu regiju.

Uz Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-K i Dubrovačko-neretvansku županiju koja je vodeći partner, projektno partnerstvo čine: Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije sveučilišta u Splitu, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu i Javno poduzeće Park prirode Hutovo blato d.o.o. Čapljina.

Na sastanku su, osim partnera projekta, prisustvovali i predstavnici općina i gradova, kao i relevantnih institucija.  Sudionike skupa pozdravila je pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Žaklina Marević. Budući da se EU projekt MoWaCLIM provodi se uz stručnu i tehničku pomoć Regionalne razvojne agencije DUNEA koja je i radila na projektnom prijedlogu, skupu se obratila i ravnateljica Melanija Milić. Ravnateljica Milić je istaknula, uz ostalo, dosadašnju dobru suradnju s projektnim partnerima pri pripremi projektnog prijedloga. U ime domaćina, metkovskog gradonačelnika Dalibora Milana, sudionike je pozdravio i predstavnik Grada Metkovića Mojimir Vladimir.

U stručnom dijelu sastanka predstavljeni su projektni partneri, koji su održali stručna predavanja. Iva Aljinović s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, govorila je o genezi zaslanjenja područja delte Neretve od 60-tih godina 20. stoljeća, a dr.sc. Tvrtko Jelačić, iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, govorio o inventarizaciji dolini Neretve i utvrđivanju svojstava biljnog materijala ovisno o salinitetu. Prof.dr.sc. Svjetlana Stanić Koštroman, ravnateljica Uprave za vode Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-K održala je stručno predavanje na temu održivog upravljanju vodama u svijetlu višestrukih stresora u vodenim ekosustavima. Nastavno na temu, dr.sc. Irena Rozić, ravnateljica JP Park prirode Hutovo Blato, je govorila o praćenju bioraznolikosti kao pokazatelja utjecaja klimatskih promjena.

Projekt MoWaCLIM je započeo s provedbom 1. rujna 2024. godine, a realizacija planiranih projektnih aktivnosti traje 36 mjeseci. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.514.937,44 EUR, a ukupna bespovratna EU sredstva, s intenzitetom potpore od 85%, iznose 1.287.696,82 EUR.

Ukupna vrijednost projektnih aktivnosti Ministarstva iznosi 334.908,00 EUR, od čega je 284.671,80 EUR iznos bespovratnih sredstava. Realizacijom istih obradit će se problem zaslanjenja voda i tla na području neretvanske doline, kao i niz znanstvenih istraživanja čiji je cilj osmisliti daljnje aktivnosti kojima će se što više umanjiti negativni učinci klimatskih promjena na vodne resurse, te ojačati otpornost poljoprivredne proizvodnje na području doline Neretve.

 

28. listopada 2024. Pregleda

Odluka o poništenju postupka javne nabavke

22. listopada 2024. Pregleda

Ministar Mario Jurica nazočio svečanom otvorenju tradicionalne manifestacije “Hercegovački plodovi Mediterana“

U organizaciji Grada Stoca, Udruge Hercegovački plodovi Mediterana, Javne ustanove Radimlja i Javne ustanove Centar za kulturu i sport Stolac započela je 16. sajamska manifestacija „Hercegovački plodovi Mediterana“.  Svečanom otvaranju nazočio je i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Mario Jurica sa suradnicima, koji je u svome govoru istaknuo kako su Hercegovački plodovi Mediterana postali prepoznatljiv turističko-gospodarski brend ne samo Stoca i Hercegovine već i cijele regije.

Višegodišnja tradicija i preko 100 izlagača jasan su dokaz vrijednost i značaj Manifestacije  na kojoj se promoviraju autohtoni proizvodi našega podneblja. Resorno Ministarstvo u svome je programu i radu opredijeljeno za poticanje poljoprivrede i znatno ulaže sredstva u ovoj oblasti te bih istaknuo kako smo u 2023. godini za Stolac ukupno, za sve mjere potpore, izdvojili 900.194,00 KM, od čega je za biljnu proizvodnju isplaćeno 622.903,00 KM. Posebno bih naglasio kako želimo mlade iz gradova vratiti u ruralna područja, poticati mlade poljoprivrednike i uključiti žene u poljoprivredu te na direktan način spojiti poljoprivredu s turizmom što je jedan od glavnih strateških ciljeva Strategije ruralnog razvitka HNŽ-a koju smo usvojili protekle godine. Zahvaljujući povoljnim klimatskim uvjetima i marljivom radu naših ljudi, uvjeren sam kako ćemo i dalje ostati podneblje prepoznatljivo po bogatim, tradicionalnim i autohtonim domaćim proizvodima. Na kraju obraćanja, ministar Jurica čestitao je organizatorima na vrhunskoj organizaciji Sajma, a izlagačima poželio puno uspjeha u radu.

Ovogodišnju Manifestaciju financijski je podržalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a.

 

 

11. listopada 2024. Pregleda

Javni natječaj za izbor kandidata za imenovanje dva člana Nadzornog odbora J.P. ŠGD “Šume Hercegovačko-neretvanske” d.o.o. Mostar

10. listopada 2024. Pregleda

Održana znanstveno-stručna radionica o mogućnostima unaprjeđenja razvoja smokve u Hercegovini

U organizaciji Federalnog  agromediteranskog zavoda Mostar održana je  znanstveno-stručna radionica na temu „Smokva“ koja je organizirana s ciljem  upoznavanja poljoprivrednika s mogućnostima za unaprjeđenje razvoja ove kulture. Sukladno Programu utroška novčanih sredstava za novčane potpore u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-K godinama potiče  proizvodnju smokve koja je jedna od najperspektivnijih voćarskih kultura na području Hercegovine.

 

9. listopada 2024. Pregleda

Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača

9. listopada 2024. Pregleda

U Konjicu održan 14. Festival hrane „Konjic Food Fest“

Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije i Grada Konjica održan je 14. Festival hrane „Konjic Food Fest“.

Sajamska manifestacija koju organizira Savez poljoprivrednih udruženja ove je godine okupila 101 izlagača. U ime ministra Marija Jurice nazočnima se obratila pomoćnica za poljoprivredu Gordana Bošnjak  koja je na početku svoga obraćanja uputila čestitku organizatorima manifestacije koja svojom tradicijom i bogatim programom potvrđuje svoj ugled i svrhu postojanja.

Resorno Ministarstvo u ime kojega se obraćam kontinuirano podržava male poljoprivrednike koji su stup razvoja poljoprivrede naše županije. Zato su ovakvi sajmovi idealna prilika svim poljoprivrednicima i izlagačima da predstave svoje kvalitetne proizvode. Na kraju obraćanja svim izlagačima želim puno uspjeha na ovogodišnjem  Festivalu hrane „ Konjic Food fest“ – istaknula je Bošnjak.

Kažimo i to kako je na 14. Festivalu hrane „Konjic Food Fest“  uručeno službeno rješenje o upisu  Repovačkog sira u Registar oznaka porijekla.

4. listopada 2024. Pregleda

Ministar Mario Jurica nazočio obilježavanju Dana grada Čapljine

U povodu  obilježavanja Dana grada Čapljine i blagdana sv. Franje, u dvorani kina ”Mogorjelo” održana  je svečana sjednica Gradskog vijeća kojoj je nazočio i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije Mario Jurica.

Obraćajući se u ime domaćina, gradonačelnik dr. Smiljan Vidić istaknuo je kako je mnogo  toga učinjeno ili započeto u ovih šesnaest godina. Rukovodili smo se geslom da svaka generacija mora svoje zadatke riješiti, a ne ostavljati slijedećim generacijama. Vjerujem da smo u tome uspjeli. Ponosni smo i zahvalni svima koji pridonose našem razvoju, ponajprije našim građanima koji su nam to omogućili i zbog kojih smo ovdje.

Čapljina je danas siguran i stabilan grad, te vrijednosti nemaju cijenu ni alternativu, a dogovor i uvažavanje su ključ opstojnosti i prosperiteta. Ovom se prilikom želim zahvaliti i privatnom sektoru na njihovom doprinosu razvoju grada te ih ujedno pozivam da se još jače uključe u buduće kvalitativne promjene“ – kazao je  gradonačelnik dr. Smiljan Vidić istaknuvši kako je ovo njegovo zadnje obraćanje u funkciji gradonačelnika. Zahvalio se svima  koji su kroz protekle godine dali svoj obol razvoju i napretku našeg grada, te ih pozvao da i dalje u duhu istinskog zajedništva nastave raditi za dobrobit našeg Cvijeta Hercegovine, naše Čapljine.

Nazočnima se obratio i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora  dr. Dragan Čović.

Čapljina se svake godine aktivno razvija i postaje ugodno mjesto za život, svojom vizijom nastavite dalje dorađivati i razvijati Čapljinu – poručio je dr. Čović i pohvalio realizirane projekte Vidjeli smo da je ova lokalna vlast u sinergiji gradonačelnika i vijeća uspjela realizirati sve svoje planirane aktivnosti na dobrobit stanovništva i svakog čovjeka koji živi na području ovog kraja. Drago mi je da ste imali jasnu viziju i da ste napravili ogromne iskorake u svim segmentima koji se tiču nadležnosti lokalne zajednice, od obrazovno-odgojnog, sportskog, kulturnog života, do prometne i komunalne infrastrukture. Ako ćemo u tome duhu graditi naše zajedništvo, siguran sam da ćemo potpuno uspjeti – poručio je predsjednik HNS –a dr. Čović uz čestitke za Dan grada i blagdan sv. Franje.

Predsjednica Vlade HNŽ gđa. Marija Buhač istaknula je  kako je  Vlada   istinski partner lokalnim zajednicama a da to nije samo deklarativno, spomenula je neke pokazatelje kao sredstva koja su osigurana i povučena iz proračuna Vlade. To su projekti vezani za oblasti poljoprivrede, turizma, obrazovanja … Vlada je podržala i mnogobrojne projekte vezane za energetsku učinkovitost za Dom zdravlja. Te se financijski podržava i  realizacija projekta zgrade MUP-a. Vlada će se i u budućnosti truditi ulagati u Čapljinu ako i u sve ostale lokalne zajednice u HNŽ.

– Na prvi je pogled jasno kako iza svega stoje čvrsta i jaka gradska uprava, jasna dugogodišnja vizija i ustrajnost na ostvarenju postavljenih ciljeva. Tako kreirana životna sredina, uz niz poticajnih mjera koje je donijela ova gradska vlast, uz povoljan zemljopisni položaj, doprinijeli su tomu da ovo bude mjesto u koje se doseljava. Naravno da je svakoj jedinici lokalne samouprave potrebna potpora viših razina vlasti u provedbi kapitalnih projekata, a čapljinski su čelnici, kroz vertikalu izvršne i zakonodavne vlasti u HNŽ-u, i u okrilju našega zajedništva, to imali, ali i znali iskoristiti – kazala je Buhač, dodavši kako je Vlada čvrsto opredijeljena biti prijatelj i partner svim jedinicama lokalne samouprave, na njihovu putu napretka.

3. listopada 2024. Pregleda

Međunarodni znanstveno-stručni simpozij: “Strateške odrednice održivosti u sektoru voda”

U hotelu President u Čapljini održan je međunarodni znanstveno-stručni simpozij pod nazivom “Strateške odrednice održivosti u sektoru voda”. Tema ovogodišnjeg simpozija, “Na raskrižju voda – izazovi klimatskih promjena i čiste vode”, okupila je vodeće stručnjake, znanstvenike i predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, koji su se usredotočili na ključne izazove upravljanja vodnim resursima u kontekstu sve izraženijih klimatskih promjena. Službeni dio programa započeo je pozdravnim govorima gradonačelnika Čapljine Smiljana Vidića, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Marija Jurice, te predsjednice Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marije Buhač, koja je službeno otvorila događaj. Svi govornici su istaknuli kako je očuvanje vodenih resursa neizostavan temelj kvalitete života i održivog razvoja lokalnih zajednica. Stručni dio simpozija započeo je pozvanim predavanjem prof. dr. sc. Marija Šiljega, ravnatelja Instituta za vode Josip Juraj Strossmayer, koji je govorio o sustavnom monitoringu kakvoće voda. Uslijedila je panel rasprava pod nazivom “Izazovi održivosti i klimatske otpornosti krških i vodenih ekosustava”, koju je moderirala prof. dr. sc. Svjetlana Stanić-Koštroman, ravnateljica Uprave za vode. Tijekom panela, stručnjaci su naglasili kako je voda puno više od običnog resursa – ona je ključ za održivi razvoj i opstanak ekosustava. Poseban naglasak stavljen je na potrebu za razvojem integriranih pristupa koji mogu osigurati očuvanje prirodnog nasljeđa uz istovremeno omogućavanje gospodarskog rasta.

Lokalne zajednice prepoznate su kao ključni akteri u procesima upravljanja vodama, jer su najbliže stvarnim problemima i rješenjima. Njihovo aktivno uključivanje u te procese smatra se presudnim za postizanje pozitivnih promjena. Panelisti su se osvrnuli na glavne izazove poput eutrofikacije, zaslanjenja, smanjenja bioraznolikosti, te širenja invazivnih vrsta, a svi su složni u ocjeni da klimatske promjene značajno ubrzavaju negativne učinke tih pritisaka. U tom kontekstu, istaknuta je potreba za jačanjem međusektorske, međuinstitucionalne i prekogranične suradnje, s ciljem održivog upravljanja vodnim resursima.

Mario Jurica, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, naglasio je kako klimatske promjene treba sagledavati kao priliku za inovacije i nove pristupe zaštiti vodnih resursa. U svom govoru istaknuo je i važnost programa teritorijalne suradnje, izdvajajući projekt prekogranične suradnje MoWaCLIM koji je usmjeren na rješavanje problema zaslanjenja, eutrofikacije i utjecaja klimatskih promjena na vodne resurse delte Neretve. Ovaj projekt ima za cilj jačanje otpornosti poljoprivrede i zaštitu biološke raznolikosti u svjetlu rastućih okolišnih izazova, uvjetovanim negativnim posljedicama klimatskih promjena, ali i ljudskih djelatnosti, poput projekta Gornjih horizonata. Kao primjer dobre prakse međudržavne suradnje, ministar Jurica istaknuo je i Regionalni odvodni sustav Komarna – Neum – Mljetski kanal. Riječ je o međudržavnoj vodnoj građevini kojeg su izgradile, odnosno dovršavaju izgradnju, Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska, a koja više od trideset godina štiti more u Neumskom zaljevu, Malostonskom zaljevu i Mljetskom kanalu od onečišćenja otpadnim vodama.

Simpozij je završio formuliranjem ključnih preporuka i prijedloga budućih aktivnosti, koje će podržati održivost i otpornost ekosustava, s naglaskom na očuvanje kvalitete voda, povećanje otpornosti lokalnih zajednica na klimatske rizike i prekogranično povezivanje.

 Ključne poruke i zaključci simpozija

  1. Stanje većine površinskih i podzemnih vodnih tijela delte Neretve zadovoljavajuće je i slijedi protokole EU vodne legislative. Međutim, rastući izazovi eutrofikacije, zaslanjenja i hidromorfoloških promjena predstavljaju ozbiljne prijetnje za kvalitetu i kvantitetu voda, kao i zdravlje ekosustava. Ove promjene zahtijevaju sustavno praćenje kako bismo ih pravovremeno uočili i reagirali, osobito u svjetlu intenziviranja klimatskih rizika.
  2. Klimatske promjene predstavljaju značajan rizik za vodne resurse, povećavajući njihovu ranjivost i rizik od degradacije. Klimatski izazovi zahtijevaju hitne mjere prilagodbe, kojima je okosnica integrirano upravljanje vodnim resursima, razvoj strategija za upravljanje rizicima, uz ulaganja u otporniju infrastrukturu i primjenu rješenja temeljenih na prirodi.
  3. Očuvanje vodnih resursa treba biti prioritet na svim razinama, a ključnu ulogu imaju lokalne zajednice koje treba intenzivnije uključiti u programe i projekte održivog upravljanja vodnim resursima. Primjeri dobre prakse trebaju se dijeliti, a edukacija i podizanje svijesti o važnosti očuvanja vodnih resursa trebaju biti u središtu svih aktivnosti.
  4. Jačanje institucionalnih kapaciteta, međuinstitucionalna i prekogranična suradnja od presudne je važnosti za učinkovito rješavanje kompleksnih problema povezanih s vodnim resursima Zajednički napori između tijela vlasti, nevladinih organizacija i akademske zajednice mogu rezultirati sinergijama koje će dovesti do učinkovitijeg upravljanja vodnim resursima. Integrirani pristupi, primjena inovativnih tehnologija i razmjena znanja doprinijet će održivom gospodarenju vodama.
  5. Rastući izazovi 21. stoljeća, osobito izazovi sigurnosti i klimatske otpornosti, zahtijevaju usklađeno i održivo upravljanje vodama, sukladno novim međunarodnim i europskim politikama i okvirima.

 

1. listopada 2024. Pregleda

    KONTAKTIRAJTE NAS

    aa

    Scroll to top