U organizaciji Vlade Hercegovačko – neretvanske županije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ i općine Čitluk, a u sklopu 67. tradicionalne manifestacije ”Dani berbe grožđa”, u nedjelju je  u Čitluku  održana  konferencija “Održivi i odgovorni razvitak u ruralnim područjima HNŽ “.

Cilj konferencije bio je prikazati načine povećanja iskoristivosti postojećih resursa ruralnih područja, te pružiti različite oblike podrške koji imaju za cilj razvoj poljoprivrede i turizma u ruralnim područjima HNŽ.

Konferencija je održana u sklopu 67. turističko kulturno-gospodarstvene manifestacije „Dani berbe grožđa-Brotnjo 2022“.

Uvodničari na konferenciji su bili dr.sc.Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ, dr.sc. Vlatka Martinović, dopredsjednica Općinskog vijeća Čitluk, Josip Grbavac, dopredsjednik Udruge gospodarstvenika „Brotnjo“ i Stjepan Primorac, predsjednik Turističkog klastera „Hercegovina“.

Kroz pet panela govorilo se o institucionalnoj podršci poljoprivredi u ruralnim područjima, eko proizvodnji, ulozi žena u poljoprivredi i turizmu, brendiranju destinacije, kao i problemima sezonalnosti u turizmu, te o vjerskom turizmu i održivosti.

Panelisti su bili Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, dr.sc. Damir Jerković, predsjednik Županijskog odbora za razvitak HNŽ, mr.sc. Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova selo“, dr.sc. Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam RH i prof.dr.sc. Dora Smolčić-Jurdana, predstojnica Zavoda za turizam Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija.

Tijekom konferencije posebno je bila riječ o strateškom planiranju i projektima od značaja za povezivanje poljoprivrede i turizma s ciljem razvoja ruralnih područja HNŽ stvarajući nova radna mjesta i bolje životne uvjete za mlade i naraštaje koji dolaze.

Konferencijom je utvrđeno devet zaključaka:

• Potrebno je upotpunosti iskoristiti potencijal HNŽ-a kao županije sa bogatom tradicijom poljoprivredne proizvodnje, prije svega vinove loze, maslina, duhana, raznih sorti voća i povrća, kao i uzgoja životinja, te istim pristupiti planski i sustavno za što vrlo dobru pretpostavku pružaju usvojeni strateški dokumenti Strategija razvoja HNŽ-a prema kojoj poljoprivreda i ruralni turizam zauzimaju vrlo važno mjesto u gospodarskom ali i ukupnom društvenom razvoju HNŽ-a u idućih desetak godina.
• Nužno je osigurati i institucionalnu podršku pružateljima usluga s područja HNŽ-a kroz poticaje za razvoj inovativnih i tržišno konkurentnih proizvoda što se prije svega odnosi na razvoj ekološke i organske poljoprivrede s međunarodnim certifikatima, koji bi uvelike pridonijeli standardizaciji kvalitete proizvoda, ali i marketingu samih proizvoda.
• Važan motiv turističkih putovanja suvremenih turista je upoznavanje kulture i običaja te načina života lokalnog stanovništva a poljoprivreda pruža dobre mogućnosti za zadovoljavanje tog motiva kroz sudjelovanje turista u poljoprivrednim aktivnostima (berba grožđa, maslina, mandarina itd.)
• Sinergija poljoprivrede, ruralnog turizma i ekologije je vrlo važna, pri čemu treba istaknuti da poljoprivreda ima i puno širu društvenu ulogu usmjerenu na zadovoljavanje potreba lokalnog stanovništva ali je njezina uloga u razvoju ruralnih područja također bitna jer osigurava mogućnost direktnog plasmana lokalnih poljoprivrednih proizvoda na tržište, poljoprivreda povećava mogućnost (samo)zaposlenja društveno i ekonomski obespravljenih skupina (npr. žene, starijih osoba, dugotrajno nezaposlenih i sl.) te predstavlja važan resurs za stvaranje novih i inovativnih proizvoda.
• Nužan je daljnji razvoj projekata ruralnog turizma, prije svega eno-gastro turizma, turizma vina, kuća za odmor, tematskih staza i puteva (vina, sira, pršuta,…), pa sve do projekata usmjerenih na povećanje kompetencija pružatelja usluga u turizma kroz cjeloživotno obrazovanje. Kroz navedene primjere projekata doći će i diversifikacije ponude ruralnog turizma HNŽ-a, a time i stvaranja novih radnih mjesta, koja neće biti sezonskog karaktera, već će biti stalna radna mjesta.
• Osigurati pretpostavke za destinacijski menadžment kroz osnivanje sustava TZ na lokalnoj razini, a što bi bilo u funkciji podizanja konkurentnosti i kvalitete turističkog proizvoda, umrežavanja dionika koji mogu doprinjeti diverzifikaciji sadržaja, produljenju boravka posjetitelja, uz odmak od izletničke destinacije ka boravišnoj turističkoj destinaciji.
• Specifični oblici turizma u HNŽ imaju veliki potencijal daljnjeg razvoja, pri čemu se svakako ističe već do sada razvijen vjerski turizam, koji bi se mogao dalje razvijati kroz hodočasničke tematske puteve (npr. Marijanski putevi) što bi omogućilo povezivanje Županije drugim turistički zanimljivim područjima u okruženju.
• Nužno je voditi računa o zaštiti prirode i okoliša, problem otpada te opterećenosti ruralnih sredina što negativno djeluje na njihovu atraktivnost na turističkom tržištu.
• Žene u poljoprivredi, pa tako i ruralnom razvoju i turizmu imaju važnu ulogu, kao kreatorice sadržaja, ali i kao radna snaga koja je na ovome području i tradicionalno imala najvažniju ulogu u lokalnoj kulturi života i rada. Uloga žena kroz povijest do danas je bila vrlo raznolika, no jasno je da uključivanje žena u poduzetništvo predstavlja ključni doprinos revitalizaciji ruralnih područja i potiče prevenciju rasta rodne nejednakosti.