U organizaciji Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“  u Splitu se održava Međunarodni kongres o ruralnom turizmu na kojemu u izaslanstvu Vlade HNŽ sudjeluje i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Mario Jurica.  Slogan ovogodišnjega, šestoga po redu kongresa je „Ruralni turizam: održiv, digitalan, uključiv“ koji je okupio brojne znanstvenike  i stručnjake iz ovoga područja. Tijekom Kongresa bit će održani  brojni paneli, okrugli stolovi i radionice, a očekuje se više od 300 sudionika iz više europskih zemalja.

Uz predsjednicu Vlade Mariju Buhač i ministra Juricu, u izaslanstvu Vlade su i ministar turizma, trgovine i zaštite okoliša HNŽ-a Emil Balavac, ravnatelj Turističke zajednice HNŽ-a Anđelko Maslać, predsjednik Županijskoga odbora za razvitak HNŽ-a Damir Jerković te pročelnica Studija turizma i zaštite okoliša pri Sveučilištu u Mostaru Mirjana Milićević.

Najmlađi ministar u Vladi Hercegovačko-neretvanske županije i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Mario Jurica za Večernji list govori o programu rada Ministarstva u 2024. godini, zakonu o šumama, stanju i potpori poljoprivrednicima, provedbi Strategije ruralnog razvitka HNŽ-a te ostalim značajnim pitanjima iz svoga djelokruga rada. O dosadašnjem radu Vlade HNŽ-a Jurica ističe kako je ona sastavljena od stručnih ljudi koji svojim znanjem i radom mogu podignuti standard županije na višu razinu.

Večernji list: Županijski proračun za 2024. predvidio je 4,000.000 KM za poticaje u poljoprivredi. Koliki je on u usporedbi s proteklim godinama?

– Proračun je u rangu prošlogodišnjeg, što me na neki način i žalosti, ali me i raduje činjenica da uz to imamo i program prenamjene zemljišta, koji je u iznosu od 1,500.000 KM. On će također ići u ruke poljoprivrednih proizvođača i tako ćemo podignuti dio sredstava za naše poljoprivrednike. Navedeni iznos korisnici novčanih potpora moći će utrošiti na projekte rekultivacije, navodnjavanja i gnojidbe.

Večernji list: Apostrofirali ste borbu za istinske poljoprivrednike kojima je ona izvor egzistencije. Sami ste iz poljoprivredne obitelji i mjesta u kojemu ljudi žive od poljoprivrede. Kako tu prepoznati tko je onaj istinski poljoprivrednik, a tko samo traži financijsku korist u tome svemu?

– Prije dolaska na dužnost ministra u Vladi HNŽ-a radio sam u Službi za poljoprivredu Grada Čapljine te sam imao priliku uvidjeti stvarne probleme poljoprivrednih proizvođača u odnosu na one koji u tome traže financijsku korist.

Programom za 2024. i povećanjem površina poljoprivrednog zemljišta želim na konkretan način odvojiti istinske poljoprivredne proizvođače od lovaca na poticaje. Povećanjem poljoprivredne površine smanjit ćemo broj zahtjeva, a time i manipulativne radnje te sam uvjeren kako ćemo stvoriti bolje uvjete za poljoprivrednike.

Večernji list: Najavljen je i pojačan inspekcijski nadzor. Kako se to može provesti u usporedbi s dosadašnjim aktivnostima?

– Kako sam i prije najavio, jedan od mojih ciljeva u mandatu bit će pojačan inspekcijski nadzor. Što se tiče plana rada, uskladili smo vrijeme vegetacije kulture i izlaska inspekcije na teren te pojačali inspekcijski nadzor, tj. reorganizirali rad. Ovako ćemo uspostaviti jednake kriterije za sve kulture. Kaznene odredbe Zakona o novčanim podrškama u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji također će biti značajan mehanizam u sprječavanju bilo kakvih malverzacija.

Istaknuo bih kako smo federalni ministar Hrnjić i ja dogovorili modalitet izlaska naše i federalne inspekcije na teren i uskladili rad.

Večernji list: U 2023. godini postojećim kulturama u biljnoj proizvodnji dodana je mjera proizvodnja jagoda na otvorenom, kao i proizvodnja dinja na otvorenom. Hoće li ove godine biti uvođenja novih mjera ili je ostalo kao na prošlogodišnjoj razini?

– Što se tiče novih kultura, njih nismo mijenjali, samo smo povećali površine starih nasada i povrća na otvorenom. U kapitalnim izdacima u nabavi traktora klijenti koji su ostvarili potporu prethodne tri godine neće moći ostvariti potporu u ovoj godini. U pravo smo uveli i obrtnike mlađe od 35 godina, s 30% maksimalno prihvatljive vrijednosti ulaganja u kupnju traktora ili priključka za traktor, odnosno motokultivatora za nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Uveli smo i novu mjeru koja se odnosi na neprihvatljive troškove: prijevoz, poreze, carinska uvozna davanja i ostale naknade državi, PDV s iznimkom za klijente koji nisu obveznici PDV-a, bankarske troškove, troškove jamstva i slične troškove, troškove konverzije i tečajnih razlika i naknada, nabavu putem leasing kompenzacije te nabave u okviru međunarodnih projekata, donacija i darova.

Večernji list: U 2023. godini usvojena je Strategija ruralnog razvitka HNŽ-a. Koje su to mjere na koje ćete posebno staviti naglasak?

– Strategija ruralnog razvitka HNŽ-a je zaista kvalitetan dokument. Ima tri strateška cilja i već radimo na prva dva. Želimo mlade iz gradova vratiti u ruralna područja, poticati mlade poljoprivrednike i uključiti žene u poljoprivredu i na neki način spojiti poljoprivredu s turizmom. Posebna potpora namijenjena je mladim poduzetnicima (osobe od 18 do 40 godina) koji posjeduju odgovarajuće profesionalne vještine i znanja o poljoprivredi i onima koji su prvi put postavljeni kao nositelji poljoprivrednog gospodarstva. Nadalje, veliku pozornost dat ćemo i ženama u poljoprivredi, gdje je još primjetna nedovoljna zastupljenost u poduzetničkim aktivnostima na svim razinama. U suradnji s ministrom turizma HNŽ-a ove godine planiramo objaviti jedan poziv i spojiti ruralno područje i turizam. Imamo idealne uvjete, idealne resurse koje nismo u potpunosti iskorištavali te se nadam kako ćemo u sljedećem razdoblju i samim pretpristupnim pregovorima s EU-om ostvariti dodatna sredstva za te mjere.

Večernji list: Jedno od važnijih pitanja je nepostojanje zakona o šumama. Možemo li očekivati u tekućoj godini usvajanje jednoga od najvažnijih zakona iz vašega resora?

– Što se tiče zakona o šumama, on je jedan od prioritetnih zakona novog saziva Vlade. Mi smo više puta išli s prijedlozima prema Vladi, a posljednji je bio 2022. godine, ali nije ugledao svjetlo dana. Trenutačno imamo u fazi nacrt federalnog zakona i mi smo uime našeg Ministarstva priložili primjedbe i prijedloge na taj zakon. Htio bih istaknuti kako smo mi jedina županija koja nema usvojen zakon o šumama i nadam se kako ćemo svi imati dovoljno političke i stručne volje za donošenje zakona koji je u skladu s preporukama Europske unije.

Večernji list: Zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i zaštitu bilja pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a od početka svoga rada osnovao je Izvještajno-prognostičku službu u zaštiti bilja od štetnih organizama, što je od velike pomoći poljoprivrednicima.

Naš zavod je preko međunarodne suradnje Hrvatske i Crne Gore u projektu PESCAR nabavio softvere koji su raspoređeni na svim dijelovima naše županije i rade na načelu praga štetnosti. Ako određeni štetnik ili bolest postignu taj prag štetnosti, mi dobivamo signal te objavljujemo preporuku na našoj stranici i dalje putem medijskog priopćenja obavještavamo naše poljoprivrednike da je vrijeme za tretiranje za određenog štetnika ili bolesti. Tako smo htjeli osigurati tj. racionalizirati njihovo korištenje u poljoprivredi, što nam je i preporuka Europske unije.

Večernji list: Za kraj, ministre, je li se mijenjao broj poljoprivrednika u HNŽ-u i mogu li oni živjeti od te djelatnosti?

– Što se tiče broja poljoprivrednika, imamo informaciju da u odnosu na prošlu godinu imamo 40% više kupnje repromaterijala i samim tim imamo više poljoprivrednih proizvođača. Raduje me ta činjenica i mislim kako imamo idealne uvjete za poljoprivrednu proizvodnju. Na nama je da to iskoristimo na najbolji mogući način. •