Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na svojoj je 16. sjednici usvojila Program utroška novčanih sredstava za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a utvrđenih županijskim Proračunom za 2024. godinu s pozicije „Namjenska sredstva vodnih naknada” u ukupnomu iznosu od 8.892.961,25 KM. Riječ je o jednoj od prioritetnih aktivnosti ministarstva u tekućoj godini, s ciljem unaprjeđenja stanja u sektoru voda. Putem Programa vodnih naknada, Grad Mostar je podržan sa šest projekata, od kojih ističemo nastavak projekta „Vodosnabdjevanje naselja Kosor”. Uz navedeni projekt, sufinancirat će se izvođenje radova na projektima vodovoda Salakovac – Željuša, trasportni cjevovod fi 600 – dionica Sv. Matej – Orlac, proširenje vodovoda Gubavica na naselje Boškovića kuće te zamjena azbest cementne cijevi transportnog cjevovoda za južne zone grada. U Programu vodnih naknada u općini Konjic planirana je provedba projekata koji se odnose na rekonstrukciju gradskog vodovoda, dok će u susjednoj Jablanici ovim Programom biti sufinanciran nastavak izgradnje sekundarnog gradskog vodovoda u naselju Glogošnica te rekonstrukcije vodovoda Gornja kolonija 2024. i u naseljima Ostrožac i Sovići. Grad Čapljina obuhvaćen je kroz projekte izmjena vodovodnih cijevi, oborinska odvodnja, sanacija kanalizacijskog i vodoopskrbnog sustava u ulici Ruđera Boškovića te čišćenje odvodnih kanala u Trebižatu. Općina Čitluk putem ovoga Programa utroška podržana je kroz dva projekta, i to za izgradnju sekundarne mreže kanalizacijskog voda K1 u naseljima Međugorje – Bijakovići, te za izgradnju sekundarnih mreža i izrade kućnih priključaka na području općine. Programom vodnih naknada u općini Prozor-Rama sufinancirat će se izgradnja vodovoda u gospodarskoj zoni Izlaz – Varvara, a u općini Ravno izvođenje radova na glavnom dovodnom cjevovodu Trebinje – Ivanica na  dionici Orah – Zaplanik – Uskoplje – Ivanica. Općina Neum dobila je potporu za realizaciju projekta vodovodni sustav na poluotoku Klek, a Grad Stolac za dogradnju vodovodnog sustava.

U organizaciji Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“  u Splitu se održava Međunarodni kongres o ruralnom turizmu na kojemu u izaslanstvu Vlade HNŽ sudjeluje i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Mario Jurica.  Slogan ovogodišnjega, šestoga po redu kongresa je „Ruralni turizam: održiv, digitalan, uključiv“ koji je okupio brojne znanstvenike  i stručnjake iz ovoga područja. Tijekom Kongresa bit će održani  brojni paneli, okrugli stolovi i radionice, a očekuje se više od 300 sudionika iz više europskih zemalja.

Uz predsjednicu Vlade Mariju Buhač i ministra Juricu, u izaslanstvu Vlade su i ministar turizma, trgovine i zaštite okoliša HNŽ-a Emil Balavac, ravnatelj Turističke zajednice HNŽ-a Anđelko Maslać, predsjednik Županijskoga odbora za razvitak HNŽ-a Damir Jerković te pročelnica Studija turizma i zaštite okoliša pri Sveučilištu u Mostaru Mirjana Milićević.

Najmlađi ministar u Vladi Hercegovačko-neretvanske županije i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Mario Jurica za Večernji list govori o programu rada Ministarstva u 2024. godini, zakonu o šumama, stanju i potpori poljoprivrednicima, provedbi Strategije ruralnog razvitka HNŽ-a te ostalim značajnim pitanjima iz svoga djelokruga rada. O dosadašnjem radu Vlade HNŽ-a Jurica ističe kako je ona sastavljena od stručnih ljudi koji svojim znanjem i radom mogu podignuti standard županije na višu razinu.

Večernji list: Županijski proračun za 2024. predvidio je 4,000.000 KM za poticaje u poljoprivredi. Koliki je on u usporedbi s proteklim godinama?

– Proračun je u rangu prošlogodišnjeg, što me na neki način i žalosti, ali me i raduje činjenica da uz to imamo i program prenamjene zemljišta, koji je u iznosu od 1,500.000 KM. On će također ići u ruke poljoprivrednih proizvođača i tako ćemo podignuti dio sredstava za naše poljoprivrednike. Navedeni iznos korisnici novčanih potpora moći će utrošiti na projekte rekultivacije, navodnjavanja i gnojidbe.

Večernji list: Apostrofirali ste borbu za istinske poljoprivrednike kojima je ona izvor egzistencije. Sami ste iz poljoprivredne obitelji i mjesta u kojemu ljudi žive od poljoprivrede. Kako tu prepoznati tko je onaj istinski poljoprivrednik, a tko samo traži financijsku korist u tome svemu?

– Prije dolaska na dužnost ministra u Vladi HNŽ-a radio sam u Službi za poljoprivredu Grada Čapljine te sam imao priliku uvidjeti stvarne probleme poljoprivrednih proizvođača u odnosu na one koji u tome traže financijsku korist.

Programom za 2024. i povećanjem površina poljoprivrednog zemljišta želim na konkretan način odvojiti istinske poljoprivredne proizvođače od lovaca na poticaje. Povećanjem poljoprivredne površine smanjit ćemo broj zahtjeva, a time i manipulativne radnje te sam uvjeren kako ćemo stvoriti bolje uvjete za poljoprivrednike.

Večernji list: Najavljen je i pojačan inspekcijski nadzor. Kako se to može provesti u usporedbi s dosadašnjim aktivnostima?

– Kako sam i prije najavio, jedan od mojih ciljeva u mandatu bit će pojačan inspekcijski nadzor. Što se tiče plana rada, uskladili smo vrijeme vegetacije kulture i izlaska inspekcije na teren te pojačali inspekcijski nadzor, tj. reorganizirali rad. Ovako ćemo uspostaviti jednake kriterije za sve kulture. Kaznene odredbe Zakona o novčanim podrškama u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji također će biti značajan mehanizam u sprječavanju bilo kakvih malverzacija.

Istaknuo bih kako smo federalni ministar Hrnjić i ja dogovorili modalitet izlaska naše i federalne inspekcije na teren i uskladili rad.

Večernji list: U 2023. godini postojećim kulturama u biljnoj proizvodnji dodana je mjera proizvodnja jagoda na otvorenom, kao i proizvodnja dinja na otvorenom. Hoće li ove godine biti uvođenja novih mjera ili je ostalo kao na prošlogodišnjoj razini?

– Što se tiče novih kultura, njih nismo mijenjali, samo smo povećali površine starih nasada i povrća na otvorenom. U kapitalnim izdacima u nabavi traktora klijenti koji su ostvarili potporu prethodne tri godine neće moći ostvariti potporu u ovoj godini. U pravo smo uveli i obrtnike mlađe od 35 godina, s 30% maksimalno prihvatljive vrijednosti ulaganja u kupnju traktora ili priključka za traktor, odnosno motokultivatora za nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Uveli smo i novu mjeru koja se odnosi na neprihvatljive troškove: prijevoz, poreze, carinska uvozna davanja i ostale naknade državi, PDV s iznimkom za klijente koji nisu obveznici PDV-a, bankarske troškove, troškove jamstva i slične troškove, troškove konverzije i tečajnih razlika i naknada, nabavu putem leasing kompenzacije te nabave u okviru međunarodnih projekata, donacija i darova.

Večernji list: U 2023. godini usvojena je Strategija ruralnog razvitka HNŽ-a. Koje su to mjere na koje ćete posebno staviti naglasak?

– Strategija ruralnog razvitka HNŽ-a je zaista kvalitetan dokument. Ima tri strateška cilja i već radimo na prva dva. Želimo mlade iz gradova vratiti u ruralna područja, poticati mlade poljoprivrednike i uključiti žene u poljoprivredu i na neki način spojiti poljoprivredu s turizmom. Posebna potpora namijenjena je mladim poduzetnicima (osobe od 18 do 40 godina) koji posjeduju odgovarajuće profesionalne vještine i znanja o poljoprivredi i onima koji su prvi put postavljeni kao nositelji poljoprivrednog gospodarstva. Nadalje, veliku pozornost dat ćemo i ženama u poljoprivredi, gdje je još primjetna nedovoljna zastupljenost u poduzetničkim aktivnostima na svim razinama. U suradnji s ministrom turizma HNŽ-a ove godine planiramo objaviti jedan poziv i spojiti ruralno područje i turizam. Imamo idealne uvjete, idealne resurse koje nismo u potpunosti iskorištavali te se nadam kako ćemo u sljedećem razdoblju i samim pretpristupnim pregovorima s EU-om ostvariti dodatna sredstva za te mjere.

Večernji list: Jedno od važnijih pitanja je nepostojanje zakona o šumama. Možemo li očekivati u tekućoj godini usvajanje jednoga od najvažnijih zakona iz vašega resora?

– Što se tiče zakona o šumama, on je jedan od prioritetnih zakona novog saziva Vlade. Mi smo više puta išli s prijedlozima prema Vladi, a posljednji je bio 2022. godine, ali nije ugledao svjetlo dana. Trenutačno imamo u fazi nacrt federalnog zakona i mi smo uime našeg Ministarstva priložili primjedbe i prijedloge na taj zakon. Htio bih istaknuti kako smo mi jedina županija koja nema usvojen zakon o šumama i nadam se kako ćemo svi imati dovoljno političke i stručne volje za donošenje zakona koji je u skladu s preporukama Europske unije.

Večernji list: Zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i zaštitu bilja pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a od početka svoga rada osnovao je Izvještajno-prognostičku službu u zaštiti bilja od štetnih organizama, što je od velike pomoći poljoprivrednicima.

Naš zavod je preko međunarodne suradnje Hrvatske i Crne Gore u projektu PESCAR nabavio softvere koji su raspoređeni na svim dijelovima naše županije i rade na načelu praga štetnosti. Ako određeni štetnik ili bolest postignu taj prag štetnosti, mi dobivamo signal te objavljujemo preporuku na našoj stranici i dalje putem medijskog priopćenja obavještavamo naše poljoprivrednike da je vrijeme za tretiranje za određenog štetnika ili bolesti. Tako smo htjeli osigurati tj. racionalizirati njihovo korištenje u poljoprivredi, što nam je i preporuka Europske unije.

Večernji list: Za kraj, ministre, je li se mijenjao broj poljoprivrednika u HNŽ-u i mogu li oni živjeti od te djelatnosti?

– Što se tiče broja poljoprivrednika, imamo informaciju da u odnosu na prošlu godinu imamo 40% više kupnje repromaterijala i samim tim imamo više poljoprivrednih proizvođača. Raduje me ta činjenica i mislim kako imamo idealne uvjete za poljoprivrednu proizvodnju. Na nama je da to iskoristimo na najbolji mogući način. •