U organizaciji Vlade Hercegovačko – neretvanske županije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ i općine Čitluk, a u sklopu 67. tradicionalne manifestacije ”Dani berbe grožđa”, u nedjelju je  u Čitluku  održana  konferencija “Održivi i odgovorni razvitak u ruralnim područjima HNŽ “.

Cilj konferencije bio je prikazati načine povećanja iskoristivosti postojećih resursa ruralnih područja, te pružiti različite oblike podrške koji imaju za cilj razvoj poljoprivrede i turizma u ruralnim područjima HNŽ.

Konferencija je održana u sklopu 67. turističko kulturno-gospodarstvene manifestacije „Dani berbe grožđa-Brotnjo 2022“.

Uvodničari na konferenciji su bili dr.sc.Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ, dr.sc. Vlatka Martinović, dopredsjednica Općinskog vijeća Čitluk, Josip Grbavac, dopredsjednik Udruge gospodarstvenika „Brotnjo“ i Stjepan Primorac, predsjednik Turističkog klastera „Hercegovina“.

Kroz pet panela govorilo se o institucionalnoj podršci poljoprivredi u ruralnim područjima, eko proizvodnji, ulozi žena u poljoprivredi i turizmu, brendiranju destinacije, kao i problemima sezonalnosti u turizmu, te o vjerskom turizmu i održivosti.

Panelisti su bili Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, dr.sc. Damir Jerković, predsjednik Županijskog odbora za razvitak HNŽ, mr.sc. Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova selo“, dr.sc. Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam RH i prof.dr.sc. Dora Smolčić-Jurdana, predstojnica Zavoda za turizam Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija.

Tijekom konferencije posebno je bila riječ o strateškom planiranju i projektima od značaja za povezivanje poljoprivrede i turizma s ciljem razvoja ruralnih područja HNŽ stvarajući nova radna mjesta i bolje životne uvjete za mlade i naraštaje koji dolaze.

Konferencijom je utvrđeno devet zaključaka:

• Potrebno je upotpunosti iskoristiti potencijal HNŽ-a kao županije sa bogatom tradicijom poljoprivredne proizvodnje, prije svega vinove loze, maslina, duhana, raznih sorti voća i povrća, kao i uzgoja životinja, te istim pristupiti planski i sustavno za što vrlo dobru pretpostavku pružaju usvojeni strateški dokumenti Strategija razvoja HNŽ-a prema kojoj poljoprivreda i ruralni turizam zauzimaju vrlo važno mjesto u gospodarskom ali i ukupnom društvenom razvoju HNŽ-a u idućih desetak godina.
• Nužno je osigurati i institucionalnu podršku pružateljima usluga s područja HNŽ-a kroz poticaje za razvoj inovativnih i tržišno konkurentnih proizvoda što se prije svega odnosi na razvoj ekološke i organske poljoprivrede s međunarodnim certifikatima, koji bi uvelike pridonijeli standardizaciji kvalitete proizvoda, ali i marketingu samih proizvoda.
• Važan motiv turističkih putovanja suvremenih turista je upoznavanje kulture i običaja te načina života lokalnog stanovništva a poljoprivreda pruža dobre mogućnosti za zadovoljavanje tog motiva kroz sudjelovanje turista u poljoprivrednim aktivnostima (berba grožđa, maslina, mandarina itd.)
• Sinergija poljoprivrede, ruralnog turizma i ekologije je vrlo važna, pri čemu treba istaknuti da poljoprivreda ima i puno širu društvenu ulogu usmjerenu na zadovoljavanje potreba lokalnog stanovništva ali je njezina uloga u razvoju ruralnih područja također bitna jer osigurava mogućnost direktnog plasmana lokalnih poljoprivrednih proizvoda na tržište, poljoprivreda povećava mogućnost (samo)zaposlenja društveno i ekonomski obespravljenih skupina (npr. žene, starijih osoba, dugotrajno nezaposlenih i sl.) te predstavlja važan resurs za stvaranje novih i inovativnih proizvoda.
• Nužan je daljnji razvoj projekata ruralnog turizma, prije svega eno-gastro turizma, turizma vina, kuća za odmor, tematskih staza i puteva (vina, sira, pršuta,…), pa sve do projekata usmjerenih na povećanje kompetencija pružatelja usluga u turizma kroz cjeloživotno obrazovanje. Kroz navedene primjere projekata doći će i diversifikacije ponude ruralnog turizma HNŽ-a, a time i stvaranja novih radnih mjesta, koja neće biti sezonskog karaktera, već će biti stalna radna mjesta.
• Osigurati pretpostavke za destinacijski menadžment kroz osnivanje sustava TZ na lokalnoj razini, a što bi bilo u funkciji podizanja konkurentnosti i kvalitete turističkog proizvoda, umrežavanja dionika koji mogu doprinjeti diverzifikaciji sadržaja, produljenju boravka posjetitelja, uz odmak od izletničke destinacije ka boravišnoj turističkoj destinaciji.
• Specifični oblici turizma u HNŽ imaju veliki potencijal daljnjeg razvoja, pri čemu se svakako ističe već do sada razvijen vjerski turizam, koji bi se mogao dalje razvijati kroz hodočasničke tematske puteve (npr. Marijanski putevi) što bi omogućilo povezivanje Županije drugim turistički zanimljivim područjima u okruženju.
• Nužno je voditi računa o zaštiti prirode i okoliša, problem otpada te opterećenosti ruralnih sredina što negativno djeluje na njihovu atraktivnost na turističkom tržištu.
• Žene u poljoprivredi, pa tako i ruralnom razvoju i turizmu imaju važnu ulogu, kao kreatorice sadržaja, ali i kao radna snaga koja je na ovome području i tradicionalno imala najvažniju ulogu u lokalnoj kulturi života i rada. Uloga žena kroz povijest do danas je bila vrlo raznolika, no jasno je da uključivanje žena u poduzetništvo predstavlja ključni doprinos revitalizaciji ruralnih područja i potiče prevenciju rasta rodne nejednakosti.

Festival vrhunskih vina “BLAŽ Enology 2022″, na kojemu je svoje proizvode predstavilo 27 vinarija i pet izlagača iz gastronomije, održan je u četvrtak u Međugorju uz pokroviteljstvo Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, Vanjskotrgovinske komore BiH, USAID-a i Porschea.

U ime Vlade zahvalnicu je preuzeo Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a.

Otvarajući Festival predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg istaknuo je zadovoljstvo što je ova manifestacija nadvladala pandemijske izazove te još jednom okupila vinare koji promoviraju Hercegovinu kao vinsku regiju.

‘Ovaj enološki performans, u spoju svih ponuđenih podražaja za nepce – i gastroloških i enoloških, a onda opet u opuštajućemu glazbenom ugođaju – Vlada Hercegovačko-neretvanske županije prepoznala je kao ozbiljan turistički i promocijski potencijal za naše podneblje i zato, iz godine u godinu, predano podržavamo organizaciju ovoga spektakla koji promovira Hercegovinu kao vinsku regiju. BLAŽ se značajno razlikuje o drugih zbivanja koji njeguju brend naših vrhunskih vina koja sazrijevaju iz grožđanih kapljica naših autohtonih sorti. BLAŽ se diči našom poviješću i baštinom, a slavi ih posve moderno, urbano i, rekao bih, svjetski. Zato ne treba čuditi da ovaj događaj u naše Međugorje privlači ljubitelje sjajnih vina iz brojnih krajeva ne samo BiH i susjedstva, nego i udaljenijih zemalja”, poručio je Herceg.

Udruga Blaž Enology u suradnji sa Sveučilištem u Mostaru, promovirajući kulturu pijenja vina kroz promicanje znanja ove godine educirala je oko četrdeset novih someliera prvog stupnja, koji su dobili svoje diplome, a do sada je kroz Blaž Enology svih ovih godina educirano više od 300 someliera prvog stupnja.

U organizaciji Saveza poljoprivrednih udruženja Konjic i Mjesne zajednice Neretvica, danas je u Buturović Polju održana  sajamska manifestacija “Dani poljoprivrede Grada Konjica”.

U ime Vlade Hercegovačko-neretvanske županije nazočio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Donko Jović koji je u svome govoru, među ostalima kazao:

– Poljoprivreda nema alternativu, hrana se mora proizvoditi i iz tog razloga u značajnoj mjeri smo podigli proračun namijenjen poljoprivredi na način da pomognemo njezin razvitak  i održivost – kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ Donko Jović, naglašavajući značaj suradnje Grada Konjica, ministarstva na čijem je čelu i Saveza poljoprivrednih udruga Konjic, odnosno poljoprivrednika.

Bogatom ponudom voća, povrća, meda, čajeva, mesnih i mliječnih proizvoda, na ovogodišnjem sajmu predstavila su se 43 izlagača.

U lovkama postavljenim u južnim dijelovima Hercegovačko-neretvanske županije uhvaćena je azijska voćna mušica, Drosophila suzukii Matsumura (Diptera: Drosophilidae). To je veoma polifagan, invazivan štetnik porijeklom iz jugoistočne Azije.

Za razliku od većine ostalih vrsta vinskih mušica iz familije Drosophilidae koje u ekonomskom smislu nisu štetne, jer napadaju već ranije oštećene i prijevremena otpale plodove, prezrele plodove kao i one koji se nalaze u fazi raspadanja, štetnost D. suzukii  proizlazi iz činjenice da napada zdrave, neoštećene plodove u fazi zrenja, što čini da je njena kontrola / suzbijanje veoma otežano. Početna oštećenja izaziva ženka prilikom polaganja jaja u plod kada oštrom, testerastom legalicom zasijeca pokožicu. Usljed razvića i ishrane ličinki plodovi postaju mekši i podložni naseljavanju sekundarnih mikroorganizama (gljive i bakterije) koji ubrzavaju propadanje. Napadnuti plodovi gube uporabnu i tržnu vrijednost, a krajnja posljedica su gubici u obimu i kvaliteti prinosa, osobito u  voćarskoj, ali i vinogradarskoj proizvodnji.

1. suzukii napada plodove velikog broja biljaka spontane flore. U povoljnim uvjetima može razviti i do 15 generacija godišnje.

Osnovni način pojave i širenja  D. suzukii u novim područjima je transport napadnutih plodova. Pored toga, opasnost od ovog štetnika je utoliko veća, što su odrasle jedinke veoma dobri letači  sa izrazitim sposobnostima prirodnog širenja u prostoru.

Kako je već naglašeno, kemijska zaštita protiv ovog štetnika gotovo ne dolazi u obzir. Jedini način koji na terenu daje rezultate su lovke i to vrlo jednostavne i jeftine, koje se lako mogu napraviti od plastičnih boca. Kao atraktant je najbolje koristiti jabučni ili vinski ocat. Jednostavno se ovako pripremljene lovke postave u krošnju voćke neposredno pred zriobu, te se na ovaj način u velikoj mjeri smanji populacija štetnika.

„Budućnost poljoprivrede ostaje ljudima koji razumiju i prihvaćaju promjene u službi razvoja te onima koji su spremni neprestano učiti i ulagati u nova znanja i vještine“ – poruka je današnje konferencije o poljoprivredi koja je pod nazivom „Poljoprivreda i ruralni razvitak u HNŽ- promjene, inovacije, održivost“ održana u Konjicu.

Organizatori konferencije bili su Vlada Hercegovačko – neretvanske županije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, Grada Konjica i Saveza poljoprivrednih udruženja Konjic  čiji je cilj bio približiti načine za rast i razvoj, kako proizvođačima tako i potrošačima, te pružiti različite oblike podrške i otvaranja potencijala HNŽ poljoprivrednoj zajednici, kako bi poljoprivredu učinili konkurentnom i održivom.

Konferencija je održana u sklopu Dana grada Konjica, obilježavanja 640 godina od prvog spomena Konjica u pisanim dokumentima. Uvodničari na konferenciji bili su Osman Ćatić, gradonačelnik Konjica, Šerif Špago, predsjedavajući Skupštine HNŽ i Nusret Avdibegović, predsjednik Saveza poljoprivrednih udruženja Konjic. Kroz pet panela govorilo se o brendiranju i zaštiti proizvoda, udruživanju poljoprivrednih proizvođača i stvaranje prepoznatljivog proizvoda, povezivanje poljoprivrede i turizma i Strategiji ruralnog razvitka HNŽ-a. Panelisti su bili Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, prof. dr.sc. Elma Temim, dekanica Agromediteranskog fakulteta, Univerziteta Džemal Bijedić, Mostar, dr.sc. Damir Jerković, predsjednik Županijskog odbora za razvitak, doc. dr.sc. Perica Bulić, direktor Zavoda za poljoprivrednu i savjetodavnu službu i zaštitu bilja, i doc.dr. sc. Alisa Hadžiabulić, docent na Agromediteranskom fakultetu, Univerzitet Džemal Bijedić, Mostar. Tijekom konferencije posebno je bilo riječi o izazovima sa kojima se poljoprivreda i privreda uopće, suočavaju kao posljedicama pandemije i rata na Istoku Europe i kako ih prebroditi.

Zaključci današnje konferencije su:

1. Problem pandemije i rata na Istoku Europe, jačih i većih razmjera je blisko vezan sa situacijom koja je zadesila poljoprivrednu proizvodnju i poljoprivredne proizvođače na našim područjima, čime se zahtijeva hitna, bliska i djelotvorna suradnja na svim državnim, entitetskim i županijskim razinama, a možda čak i regionalna suradnja u kontroli i zaštiti poljoprivredne proizvodnje na našim područjima. Zbog toga je od ključne važnosti povezanost svih razina vlasti i nadležnosti.
2. Proširivanje znanja i vještina o digitalizaciji u poljoprivrednoj proizvodnji, provođenjem poljoprivredne politike i ostalih potrebnih politika prilagođavanja u poljoprivredi, zaštita domaće poljoprivrede, zaštite životne okoline, od velike je važnosti za prevenciju i pripravnost za dobre poljoprivredne prakse i dobru poljoprivrednu zakonsku regulativu.
3. Efektivnije i djelotvornije koordiniranje između nadležnih institucija za poljoprivredu i usklađivanja propisa treba biti u fokusu zalaganja županija i općina/gradova.
4. Konkretnija područja suradnje između županijskih i viših razina vlasti u prevenciji i pripravnosti za negativne posljedice u poljoprivredi, zajednička izgradnja operativnih kapaciteta, obučavanje, vježbe i zajednička evaluacija mjera, kroz komisije i druge relevantne organe.
5. Institucije sudionice konferencije će u skladu sa zaključcima interno razmatrati preporuke o rizicima u poljoprivredi, zatim iste dostaviti Ministarstvu na razmatranje i uređivanje u suradnji sa suorganizatorima. U domeni maksimuma dobre, bolje i potpune odgovornosti institucija uz raspoloživost resursa i financijskih sredstava preporuke će biti dostavljene organima za provođenje odluka i kao takve će biti objavljene javnosti.