U organizaciji Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, Općine Čitluk i Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ u Međugorju je u srijedu održana konferencija „Za žene povezane znanjem i iskustvom“.

Konfereciju je otvorio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Donko Jović koji je u izjavi za medije  kazao  kako je ugodno iznenađen statističkim podacima koliko žena je uključeno u ruralni razvoj. Istaknuo je kako je na području HNŽ-a u registru poljoprivrednih gazdinstava upisano oko 6.000 klijenata, a od toga je trećina žena, što je, po njegovim riječima, vrlo dobar pokazatelj.

”Činjenica je da svih tih 6.000 gazdinstava nisu aktivna svake godine, to je dosta varijabilno. Jedan pokazatelj je da smo u 2021. godini u sustavu poticaja imali 10 posto žena, od onih koje su evidentirani. Dakle, mnogo manje je onih aktivnih i odnosi se samo na županijske poticaje starosti do 50 godina i vjerojatno toga ima više, pogotovo kada se uzmu u obzir i federalni poticaji, ali i ovo je jako dobar pokazatelj” – zaključio je ministar Jović.

Nazočnima  su se još obratili Marin Radišić, načelnik Općine Čitluk i mr.sc. Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova selo“.

Kroz šest panela razgovaralo se o statusu žena u ruralnim područjima, institucionalnoj podršci i aktivnostima u HNŽ-u, ruralnom turizmu te o konkretnim rutama kao poticaju za poduzetničke inicijative žena u ruralnim područjima.

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, Općina Čitluk i Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ zajednički organiziraju konferenciju “Za žene povezane znanjem i iskustvom”.

Konferencija će biti održana u srijedu 23. studenog 2022. godine, u Konferencijskoj dvorani HERCEG Etno sela u Međugorju, s početkom u 10:00 sati.

Cilj konferencije je prikazati načine povećanja iskoristivosti postojećih resursa ruralnih područja, te pružiti različite oblike podrške koji imaju za cilj razvoj poljoprivrede i turizma u ruralnim područjima HNŽ. Projektom „ZaŽene – povezane znanjem i iskustvom“ koji će trajati 12 mj., uključit će se i poticati žene u državama Jugoistočne Europe (Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija) u sferi obrazovanja, učenja, zapošljavanja i poduzetništva što će u konačnici rezultirati revitalizaciji ruralnih područja

Otvaranje konferencije i pozdravne govore održat će dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ-a, Marin Radišić, načelnik Općine Čitluk i mr.sc. Dijana Katica, Predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova selo“.

Kroz šest panela razgovarat će se o statusu žena u ruralnim područjima, institucionalnoj podršci i aktivnostima u HNŽ, ruralnom turizmu, te o kulturnim rutama kao poticaju za poduzetničke inicijative žena u ruralnim područjima. Nakon pauze predviđene su tri radionice pod nazivima „Znam koliko vrijedim“, „Nova znanja u sigurne ruke“ i „Radim, dakle mijenjam“ pod vodstvom dr.sc. Marijane Miličević i Paule Jurjević, mag.ing.agr.

Panelisti će biti Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, mr.sc. Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“, dr.sc. Mirjana Miličević, Institut za regionalni razvoj BiH, Aida Zubčević,mr.ph., Udruženje poslovnih žena u BiH, dr.sc.Dejan Tubić, dekan Veleučilišta u Virovitici i Robert Baćac, mr.oec., predsjednik Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“.

Tijekom konferencije naglasak će biti na međunarodnoj razvojnoj suradnji kako bi se osigurali uvjeti za dugoročni rast i razvoj te osnažile žene u preuzimanju odgovornosti za vlastiti napredak.

Kroz sektorske i tematske cjeline (gospodarstvo, turizam, održivo življenje i razvoj, poljoprivreda i ruralni razvoj, socijalna uključenost i ljudski potencijal) povezat će se doprinosi pružatelja razvojne suradnje u jedinstveni odgovor za dugoročni održivi razvoj i ispunjavanje Agende 2030 (globalni razvojni program Ujedinjenih naroda).

Ciljevi i očekivani rezultati projekta:
– Osnaživanje sposobnosti prijavitelja i hrvatskog partnera (GTF – IOR) za provedbu projekta u svrhu međunarodne suradnje
– Stvaranje i osnaživanje partnerstva između OCD-ova u Hrvatskoj i projektnom području
– Ojačana demokratska kultura, građanska svijest i građanski angažman (podržana edukacija za građanska i ljudska prava)
– Sustavno pružena podrška ženama kao ranjivim skupinama u ruralnim područjima i njihovo osnaživanje
– Promocija prioriteta i vidljivosti hrvatske i međunarodne razvojne suradnje
– Povećani kapacitet i održivost civilnog društva (izgrađeni kapaciteti OCD-ova)
– Podržana partnerstva između nacionalnih i međunarodnih OCD-ova
– Osvještavanje osobnih resursa projektnih partnera i svih sudionika
– Osnaživanje žena i drugih ranjivih skupina u ruralnim područjima kroz: razvijanje osobnih vještina, jačanje samopouzdanja, samopoštovanja i proaktivnosti, razvijanje organizacijske kulture i upoznavanje s tehnikama rada, usavršavanje administrativnih i financijskih vještina, razvijanje timskog rada, usavršavanje organiziranja raznovrsnih aktivnosti, upravljanje vremenom i osnaživanje za javno djelovanje u zajednici.

Poljoprivrednim proizvođačima preporuča se da na svojim parcelama urade jesenju gnojidbu zemljišta kako bi u narednoj godini imali obiman, zdrav i kvalitetan prinos. Sam postotak pojedinih makro i mikro elemenata ovisi o postojećem stanju na parceli pa se prije svega preporuča obavljanje analize zemljišta i u skladu s njezinim rezultatima odredi optimalna osnovna gnojidba.

Prihvatljiv je i način da se u jesenskoj fazi mirovanja doda jedna, u praksi uobičajena, formulacija namijenjena pojedinim vrstama tla, odnosno pojedinim vrstama proizvodnje, s tim da se analiza tla obavi početkom vegetacije te, temeljem iste, provedu korekcije odnosno dopune prihrane. Ova druga opcija je čak i prihvatljivija, obzirom da su neka gnojiva (poput dušika) lako topiva i njihovo dodavanje u jesen bio bi čisti gubitak jer bi do početka vegetacije u velikom postotku bila isprana s parcele, pa čak i slučaju kad se radi o sporo topivim gnojivima. Uobičajena količina nekih ustaljenih formulacija je 400-600 kg/ha. Naravno, radi se samo o jednoj grubo određenoj količini, koja će biti korigirana nakon analize tla u proljeće, a sve u ovisnosti o vrsti proizvodnje.

Analiza tla je obvezna mjera u sustavima integrirane i ekološke proizvodnje. Sama analiza je skup više različitih kemijskih postupaka kojima se utvrđuje kako razina hranjivih elemenata u uzorku tla, tako i njegova kemijsko-fizikalno-biološka svojstva značajna za ishranu bilja. Rezultati analize tla daju odgovor na pitanje da li obaviti gnojidbu određene kulture, kojim gnojivom i u kojoj količini. Nadalje, analiza tla može ukazati na probleme koji se javljaju pri uzgoju uslijed nepovoljne reakcije tla, nakupljanja vodotopivih soli ili određenih hranjiva.

Što se tiče  organske komponente hranjiva, tu se preporuča obični zreli stajnjak u količini 25t/ha, ili peletirani u količini od 500-700 kg/ha. I jedna i druga opcija su dobar izbor, ali svaka od njih ima svojih prednosti i nedostataka.

Zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i zaštitu bilja HNŽ/K obavještava maslinare da je nakon završene berbe potrebno zaštititi svoje nasade od bolesti „paunovo oko“, kako bi se što više smanjio infektivni, prezimljujući potencijal bolesti te ujedno dezinficirale i zaštitile rane i oštećenja na stablima uzrokovane berbom. U tu svrhu od kemijskih pripravaka mogu se koristiti oni na bazi bakra (Cuprablau Z, Champion WP, Kocide DF, Nordox i dr.). Osim pripravaka na osnovi bakra mogu se koristiti i neki organski pripravci na bazi krezoksim-metila (Stroby WG), ali posve dobru zaštitu daju prije spomenuti fungicidi. Bakreni fungicidi preporučuju se za korištenje, jer dobro djeluju i na neke druge bolesti masline, kao što je „bakterijski rak“ i „patula“.

Što se tiče vegetacijskog razdoblja iza nas, kada je zaštita maslinika u pitanju, ove godine najvažniji štetnik u maslinicima, maslinina muha (Bactrocera oleae), nije bila prisutna u mjeri da pređe prag štetnosti. Iz tog razloga nije bilo potrebno koristiti zaštitna sredstva, odnosno štiti maslinike od ovog štetnika te Zavod nije davao preporuke za zaštitu.

Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije nazočio je  svečanom otvorenju 12. festivala hrane „Konjic Food Fest 2022“. Tom prigodom ministar Jović je istaknuo da kada se nešto godinama radi u suradnji sa svim razinama – Grad, Županija i FBiH, onda to mora dati rezultate.

”Mi u Ministarstvu smo zadovoljni sajamskim manifestacijama i to je nešto što godinama sufinanciramo, a ono na čemu želimo raditi u sljedećem razdoblju jeste da dio novca izdvajamo za brendiranje i zaštitu domaćih proizvoda i proizvodnje. Takvi proizvodi podižu vrijednost, ne samo poljoprivrednoga proizvoda, već upotpunjuju i turističku ponudu. Nama i jeste cilj u Strategiji ruralnog razvitka Županije uvezati poljoprivredu, turizam i ekologiju. Konjic ima jako dobre potencijale za sve to i vjerujem da ćemo kroz zajedničku suradnju uvijek imati razumijevanje za takve projekte. Ove godine ćemo pomoći u brendiranju i zaštiti repovačkog sira i rajčice iz Buturović Polja, a vjerujemo da nećemo na tomu stati te kako ćemo sljedeće godine krenuti s još nekim proizvodima s područja Konjica”, zaključio je ministar Jović

Ovogodišnji, 12. po redu festival hrane „Konjic Food Fest 2022“ organizirao je Savez poljoprivrednih udruga Konjic pod pokroviteljstvom Grada Konjica. Ove godine Festival je okupio rekordan broj izlagača iz cijele BiH, ukupno 88, koji su svoje proizvode izložili na 108 štandova.

U organizaciji Vlade Hercegovačko – neretvanske županije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ i općine Čitluk, a u sklopu 67. tradicionalne manifestacije ”Dani berbe grožđa”, u nedjelju je  u Čitluku  održana  konferencija “Održivi i odgovorni razvitak u ruralnim područjima HNŽ “.

Cilj konferencije bio je prikazati načine povećanja iskoristivosti postojećih resursa ruralnih područja, te pružiti različite oblike podrške koji imaju za cilj razvoj poljoprivrede i turizma u ruralnim područjima HNŽ.

Konferencija je održana u sklopu 67. turističko kulturno-gospodarstvene manifestacije „Dani berbe grožđa-Brotnjo 2022“.

Uvodničari na konferenciji su bili dr.sc.Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ, dr.sc. Vlatka Martinović, dopredsjednica Općinskog vijeća Čitluk, Josip Grbavac, dopredsjednik Udruge gospodarstvenika „Brotnjo“ i Stjepan Primorac, predsjednik Turističkog klastera „Hercegovina“.

Kroz pet panela govorilo se o institucionalnoj podršci poljoprivredi u ruralnim područjima, eko proizvodnji, ulozi žena u poljoprivredi i turizmu, brendiranju destinacije, kao i problemima sezonalnosti u turizmu, te o vjerskom turizmu i održivosti.

Panelisti su bili Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, dr.sc. Damir Jerković, predsjednik Županijskog odbora za razvitak HNŽ, mr.sc. Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova selo“, dr.sc. Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam RH i prof.dr.sc. Dora Smolčić-Jurdana, predstojnica Zavoda za turizam Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija.

Tijekom konferencije posebno je bila riječ o strateškom planiranju i projektima od značaja za povezivanje poljoprivrede i turizma s ciljem razvoja ruralnih područja HNŽ stvarajući nova radna mjesta i bolje životne uvjete za mlade i naraštaje koji dolaze.

Konferencijom je utvrđeno devet zaključaka:

• Potrebno je upotpunosti iskoristiti potencijal HNŽ-a kao županije sa bogatom tradicijom poljoprivredne proizvodnje, prije svega vinove loze, maslina, duhana, raznih sorti voća i povrća, kao i uzgoja životinja, te istim pristupiti planski i sustavno za što vrlo dobru pretpostavku pružaju usvojeni strateški dokumenti Strategija razvoja HNŽ-a prema kojoj poljoprivreda i ruralni turizam zauzimaju vrlo važno mjesto u gospodarskom ali i ukupnom društvenom razvoju HNŽ-a u idućih desetak godina.
• Nužno je osigurati i institucionalnu podršku pružateljima usluga s područja HNŽ-a kroz poticaje za razvoj inovativnih i tržišno konkurentnih proizvoda što se prije svega odnosi na razvoj ekološke i organske poljoprivrede s međunarodnim certifikatima, koji bi uvelike pridonijeli standardizaciji kvalitete proizvoda, ali i marketingu samih proizvoda.
• Važan motiv turističkih putovanja suvremenih turista je upoznavanje kulture i običaja te načina života lokalnog stanovništva a poljoprivreda pruža dobre mogućnosti za zadovoljavanje tog motiva kroz sudjelovanje turista u poljoprivrednim aktivnostima (berba grožđa, maslina, mandarina itd.)
• Sinergija poljoprivrede, ruralnog turizma i ekologije je vrlo važna, pri čemu treba istaknuti da poljoprivreda ima i puno širu društvenu ulogu usmjerenu na zadovoljavanje potreba lokalnog stanovništva ali je njezina uloga u razvoju ruralnih područja također bitna jer osigurava mogućnost direktnog plasmana lokalnih poljoprivrednih proizvoda na tržište, poljoprivreda povećava mogućnost (samo)zaposlenja društveno i ekonomski obespravljenih skupina (npr. žene, starijih osoba, dugotrajno nezaposlenih i sl.) te predstavlja važan resurs za stvaranje novih i inovativnih proizvoda.
• Nužan je daljnji razvoj projekata ruralnog turizma, prije svega eno-gastro turizma, turizma vina, kuća za odmor, tematskih staza i puteva (vina, sira, pršuta,…), pa sve do projekata usmjerenih na povećanje kompetencija pružatelja usluga u turizma kroz cjeloživotno obrazovanje. Kroz navedene primjere projekata doći će i diversifikacije ponude ruralnog turizma HNŽ-a, a time i stvaranja novih radnih mjesta, koja neće biti sezonskog karaktera, već će biti stalna radna mjesta.
• Osigurati pretpostavke za destinacijski menadžment kroz osnivanje sustava TZ na lokalnoj razini, a što bi bilo u funkciji podizanja konkurentnosti i kvalitete turističkog proizvoda, umrežavanja dionika koji mogu doprinjeti diverzifikaciji sadržaja, produljenju boravka posjetitelja, uz odmak od izletničke destinacije ka boravišnoj turističkoj destinaciji.
• Specifični oblici turizma u HNŽ imaju veliki potencijal daljnjeg razvoja, pri čemu se svakako ističe već do sada razvijen vjerski turizam, koji bi se mogao dalje razvijati kroz hodočasničke tematske puteve (npr. Marijanski putevi) što bi omogućilo povezivanje Županije drugim turistički zanimljivim područjima u okruženju.
• Nužno je voditi računa o zaštiti prirode i okoliša, problem otpada te opterećenosti ruralnih sredina što negativno djeluje na njihovu atraktivnost na turističkom tržištu.
• Žene u poljoprivredi, pa tako i ruralnom razvoju i turizmu imaju važnu ulogu, kao kreatorice sadržaja, ali i kao radna snaga koja je na ovome području i tradicionalno imala najvažniju ulogu u lokalnoj kulturi života i rada. Uloga žena kroz povijest do danas je bila vrlo raznolika, no jasno je da uključivanje žena u poduzetništvo predstavlja ključni doprinos revitalizaciji ruralnih područja i potiče prevenciju rasta rodne nejednakosti.

Festival vrhunskih vina “BLAŽ Enology 2022″, na kojemu je svoje proizvode predstavilo 27 vinarija i pet izlagača iz gastronomije, održan je u četvrtak u Međugorju uz pokroviteljstvo Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, Vanjskotrgovinske komore BiH, USAID-a i Porschea.

U ime Vlade zahvalnicu je preuzeo Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a.

Otvarajući Festival predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg istaknuo je zadovoljstvo što je ova manifestacija nadvladala pandemijske izazove te još jednom okupila vinare koji promoviraju Hercegovinu kao vinsku regiju.

‘Ovaj enološki performans, u spoju svih ponuđenih podražaja za nepce – i gastroloških i enoloških, a onda opet u opuštajućemu glazbenom ugođaju – Vlada Hercegovačko-neretvanske županije prepoznala je kao ozbiljan turistički i promocijski potencijal za naše podneblje i zato, iz godine u godinu, predano podržavamo organizaciju ovoga spektakla koji promovira Hercegovinu kao vinsku regiju. BLAŽ se značajno razlikuje o drugih zbivanja koji njeguju brend naših vrhunskih vina koja sazrijevaju iz grožđanih kapljica naših autohtonih sorti. BLAŽ se diči našom poviješću i baštinom, a slavi ih posve moderno, urbano i, rekao bih, svjetski. Zato ne treba čuditi da ovaj događaj u naše Međugorje privlači ljubitelje sjajnih vina iz brojnih krajeva ne samo BiH i susjedstva, nego i udaljenijih zemalja”, poručio je Herceg.

Udruga Blaž Enology u suradnji sa Sveučilištem u Mostaru, promovirajući kulturu pijenja vina kroz promicanje znanja ove godine educirala je oko četrdeset novih someliera prvog stupnja, koji su dobili svoje diplome, a do sada je kroz Blaž Enology svih ovih godina educirano više od 300 someliera prvog stupnja.