„Budućnost poljoprivrede ostaje ljudima koji razumiju i prihvaćaju promjene u službi razvoja te onima koji su spremni neprestano učiti i ulagati u nova znanja i vještine“ – poruka je današnje konferencije o poljoprivredi koja je pod nazivom „Poljoprivreda i ruralni razvitak u HNŽ- promjene, inovacije, održivost“ održana u Konjicu.

Organizatori konferencije bili su Vlada Hercegovačko – neretvanske županije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, Grada Konjica i Saveza poljoprivrednih udruženja Konjic  čiji je cilj bio približiti načine za rast i razvoj, kako proizvođačima tako i potrošačima, te pružiti različite oblike podrške i otvaranja potencijala HNŽ poljoprivrednoj zajednici, kako bi poljoprivredu učinili konkurentnom i održivom.

Konferencija je održana u sklopu Dana grada Konjica, obilježavanja 640 godina od prvog spomena Konjica u pisanim dokumentima. Uvodničari na konferenciji bili su Osman Ćatić, gradonačelnik Konjica, Šerif Špago, predsjedavajući Skupštine HNŽ i Nusret Avdibegović, predsjednik Saveza poljoprivrednih udruženja Konjic. Kroz pet panela govorilo se o brendiranju i zaštiti proizvoda, udruživanju poljoprivrednih proizvođača i stvaranje prepoznatljivog proizvoda, povezivanje poljoprivrede i turizma i Strategiji ruralnog razvitka HNŽ-a. Panelisti su bili Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, prof. dr.sc. Elma Temim, dekanica Agromediteranskog fakulteta, Univerziteta Džemal Bijedić, Mostar, dr.sc. Damir Jerković, predsjednik Županijskog odbora za razvitak, doc. dr.sc. Perica Bulić, direktor Zavoda za poljoprivrednu i savjetodavnu službu i zaštitu bilja, i doc.dr. sc. Alisa Hadžiabulić, docent na Agromediteranskom fakultetu, Univerzitet Džemal Bijedić, Mostar. Tijekom konferencije posebno je bilo riječi o izazovima sa kojima se poljoprivreda i privreda uopće, suočavaju kao posljedicama pandemije i rata na Istoku Europe i kako ih prebroditi.

Zaključci današnje konferencije su:

1. Problem pandemije i rata na Istoku Europe, jačih i većih razmjera je blisko vezan sa situacijom koja je zadesila poljoprivrednu proizvodnju i poljoprivredne proizvođače na našim područjima, čime se zahtijeva hitna, bliska i djelotvorna suradnja na svim državnim, entitetskim i županijskim razinama, a možda čak i regionalna suradnja u kontroli i zaštiti poljoprivredne proizvodnje na našim područjima. Zbog toga je od ključne važnosti povezanost svih razina vlasti i nadležnosti.
2. Proširivanje znanja i vještina o digitalizaciji u poljoprivrednoj proizvodnji, provođenjem poljoprivredne politike i ostalih potrebnih politika prilagođavanja u poljoprivredi, zaštita domaće poljoprivrede, zaštite životne okoline, od velike je važnosti za prevenciju i pripravnost za dobre poljoprivredne prakse i dobru poljoprivrednu zakonsku regulativu.
3. Efektivnije i djelotvornije koordiniranje između nadležnih institucija za poljoprivredu i usklađivanja propisa treba biti u fokusu zalaganja županija i općina/gradova.
4. Konkretnija područja suradnje između županijskih i viših razina vlasti u prevenciji i pripravnosti za negativne posljedice u poljoprivredi, zajednička izgradnja operativnih kapaciteta, obučavanje, vježbe i zajednička evaluacija mjera, kroz komisije i druge relevantne organe.
5. Institucije sudionice konferencije će u skladu sa zaključcima interno razmatrati preporuke o rizicima u poljoprivredi, zatim iste dostaviti Ministarstvu na razmatranje i uređivanje u suradnji sa suorganizatorima. U domeni maksimuma dobre, bolje i potpune odgovornosti institucija uz raspoloživost resursa i financijskih sredstava preporuke će biti dostavljene organima za provođenje odluka i kao takve će biti objavljene javnosti.