U lovkama postavljenim u južnim dijelovima Hercegovačko-neretvanske županije uhvaćena je azijska voćna mušica, Drosophila suzukii Matsumura (Diptera: Drosophilidae). To je veoma polifagan, invazivan štetnik porijeklom iz jugoistočne Azije.

Za razliku od većine ostalih vrsta vinskih mušica iz familije Drosophilidae koje u ekonomskom smislu nisu štetne, jer napadaju već ranije oštećene i prijevremena otpale plodove, prezrele plodove kao i one koji se nalaze u fazi raspadanja, štetnost D. suzukii  proizlazi iz činjenice da napada zdrave, neoštećene plodove u fazi zrenja, što čini da je njena kontrola / suzbijanje veoma otežano. Početna oštećenja izaziva ženka prilikom polaganja jaja u plod kada oštrom, testerastom legalicom zasijeca pokožicu. Usljed razvića i ishrane ličinki plodovi postaju mekši i podložni naseljavanju sekundarnih mikroorganizama (gljive i bakterije) koji ubrzavaju propadanje. Napadnuti plodovi gube uporabnu i tržnu vrijednost, a krajnja posljedica su gubici u obimu i kvaliteti prinosa, osobito u  voćarskoj, ali i vinogradarskoj proizvodnji.

1. suzukii napada plodove velikog broja biljaka spontane flore. U povoljnim uvjetima može razviti i do 15 generacija godišnje.

Osnovni način pojave i širenja  D. suzukii u novim područjima je transport napadnutih plodova. Pored toga, opasnost od ovog štetnika je utoliko veća, što su odrasle jedinke veoma dobri letači  sa izrazitim sposobnostima prirodnog širenja u prostoru.

Kako je već naglašeno, kemijska zaštita protiv ovog štetnika gotovo ne dolazi u obzir. Jedini način koji na terenu daje rezultate su lovke i to vrlo jednostavne i jeftine, koje se lako mogu napraviti od plastičnih boca. Kao atraktant je najbolje koristiti jabučni ili vinski ocat. Jednostavno se ovako pripremljene lovke postave u krošnju voćke neposredno pred zriobu, te se na ovaj način u velikoj mjeri smanji populacija štetnika.

„Budućnost poljoprivrede ostaje ljudima koji razumiju i prihvaćaju promjene u službi razvoja te onima koji su spremni neprestano učiti i ulagati u nova znanja i vještine“ – poruka je današnje konferencije o poljoprivredi koja je pod nazivom „Poljoprivreda i ruralni razvitak u HNŽ- promjene, inovacije, održivost“ održana u Konjicu.

Organizatori konferencije bili su Vlada Hercegovačko – neretvanske županije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, Grada Konjica i Saveza poljoprivrednih udruženja Konjic  čiji je cilj bio približiti načine za rast i razvoj, kako proizvođačima tako i potrošačima, te pružiti različite oblike podrške i otvaranja potencijala HNŽ poljoprivrednoj zajednici, kako bi poljoprivredu učinili konkurentnom i održivom.

Konferencija je održana u sklopu Dana grada Konjica, obilježavanja 640 godina od prvog spomena Konjica u pisanim dokumentima. Uvodničari na konferenciji bili su Osman Ćatić, gradonačelnik Konjica, Šerif Špago, predsjedavajući Skupštine HNŽ i Nusret Avdibegović, predsjednik Saveza poljoprivrednih udruženja Konjic. Kroz pet panela govorilo se o brendiranju i zaštiti proizvoda, udruživanju poljoprivrednih proizvođača i stvaranje prepoznatljivog proizvoda, povezivanje poljoprivrede i turizma i Strategiji ruralnog razvitka HNŽ-a. Panelisti su bili Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, prof. dr.sc. Elma Temim, dekanica Agromediteranskog fakulteta, Univerziteta Džemal Bijedić, Mostar, dr.sc. Damir Jerković, predsjednik Županijskog odbora za razvitak, doc. dr.sc. Perica Bulić, direktor Zavoda za poljoprivrednu i savjetodavnu službu i zaštitu bilja, i doc.dr. sc. Alisa Hadžiabulić, docent na Agromediteranskom fakultetu, Univerzitet Džemal Bijedić, Mostar. Tijekom konferencije posebno je bilo riječi o izazovima sa kojima se poljoprivreda i privreda uopće, suočavaju kao posljedicama pandemije i rata na Istoku Europe i kako ih prebroditi.

Zaključci današnje konferencije su:

1. Problem pandemije i rata na Istoku Europe, jačih i većih razmjera je blisko vezan sa situacijom koja je zadesila poljoprivrednu proizvodnju i poljoprivredne proizvođače na našim područjima, čime se zahtijeva hitna, bliska i djelotvorna suradnja na svim državnim, entitetskim i županijskim razinama, a možda čak i regionalna suradnja u kontroli i zaštiti poljoprivredne proizvodnje na našim područjima. Zbog toga je od ključne važnosti povezanost svih razina vlasti i nadležnosti.
2. Proširivanje znanja i vještina o digitalizaciji u poljoprivrednoj proizvodnji, provođenjem poljoprivredne politike i ostalih potrebnih politika prilagođavanja u poljoprivredi, zaštita domaće poljoprivrede, zaštite životne okoline, od velike je važnosti za prevenciju i pripravnost za dobre poljoprivredne prakse i dobru poljoprivrednu zakonsku regulativu.
3. Efektivnije i djelotvornije koordiniranje između nadležnih institucija za poljoprivredu i usklađivanja propisa treba biti u fokusu zalaganja županija i općina/gradova.
4. Konkretnija područja suradnje između županijskih i viših razina vlasti u prevenciji i pripravnosti za negativne posljedice u poljoprivredi, zajednička izgradnja operativnih kapaciteta, obučavanje, vježbe i zajednička evaluacija mjera, kroz komisije i druge relevantne organe.
5. Institucije sudionice konferencije će u skladu sa zaključcima interno razmatrati preporuke o rizicima u poljoprivredi, zatim iste dostaviti Ministarstvu na razmatranje i uređivanje u suradnji sa suorganizatorima. U domeni maksimuma dobre, bolje i potpune odgovornosti institucija uz raspoloživost resursa i financijskih sredstava preporuke će biti dostavljene organima za provođenje odluka i kao takve će biti objavljene javnosti.

S obzirom da uređaji koje Zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i zaštitu bilja ovog Ministarstva koristi za praćenje stanja na terenu bilježe kontinuiranu opasnost od infekcije vinove loze od plamenjače (Plasmopara viticola) i pepelnice (Erysiphe necator) , savjetujemo vinogradarima da za zaštitu koriste jedan od pripravaka: Ridomil Gold MZ Pepite, Forum star, Pergado F, Fantic F, Galben F, Mikal Flash, Mikal Premium F, Alfil Duplo ili bilo koje drugo sredstvo za ovu namjenu.  Za zaštitu od pepelnice koristiti jedan od pripravaka: Postalon SC, Talendo, Vivando, Stroby DF, Falcon EC 460, Indar 5 EW, Domark 40 ME, Nativo WG, Dynali i sl.

Također napominjemo da poljoprivredni proizvođači koji koriste sistemične fungicide, ne bi smjeli više od dva puta koristiti fungicid sa istom aktivnom tvari ( to znači da nije dostatno samo promijeniti komercijalni naziv sredstva).

Proizvođači mogu  koristiti bilo koje zaštitno sredstvo namijenjeno za zaštitu od spomenutih uzročnika bolesti.